PAD KREDITNOG REJTINGA

Gubitak trostrukog A je Sarkozyjev politički elektrošok

15.01.2012 u 15:08

Bionic
Reading

'Snižavanje kreditnog rejtinga Francuskoj predstavlja istovremeno financijski nedogađaj i politički elektrošok.' Tim je riječima Le Monde započeo svoj subotnji uvodnik nakon što je u petak 13. siječnja agencija Standard & Poor's odlučila sniziti ocjenu za devet zemalja eurozone

Među 'degradiranim' članicama najviše pažnje privlači slučaj Francuske, kao druge ekonomije eurozone te kao jednog od tek dva lidera, zajedno s Njemačkom, u rješavanju krize eura. Zapravo, u čitavoj javnosti teško je bilo pronaći glas koji je snižavanje ocjene zateklo.

Naime, financijska tržišta već ionako mjesecima ne tretiraju Francusku kao najpouzdanijeg partnera, Francuska već mjesecima posuđuje na stranim tržištima s bitno višim kamatama no Njemačka, koja je ostala jedina članica eurozone s najvišom ocjenom i stabilnom perspektivom za budućnost. Stoga se većina analitičara slaže da bi odluka mogla prije svega imati političke, a tek potom i ekonomske konzekvence.

Iako mjesecima najavljivana i iako je niz financijera držao najvišu ocjenu dodijeljenu Francuskoj fikcijom koja nema uporište na realnom tržištu, odluka o padu rejtinga došla je u delikatno, predizborno vrijeme.

U tom kontekstu valja promatrati i reakcije kako čelnika, tako i opozicije. Mjesecima prije objave i predsjednik Nicolas Sarkozy i premijer François Fillon držali su očuvanje najviše ocjene, trostrukog A, ekonomskim prioritetom, skoro kao pa stvar nacionalnog ponosa koju su prigodno citirali u nizu javnih istupa. No pad ocjene nije ih omeo, tako da premijeru, koji se prvi oglasio, nije predstavljao nikakav problem promptno relativizirati smanjenje rejtinga.

A upravo se u tom novom istupu da jasno prepoznati ne samo želja za održavanjem stabilnog imidža, već i manjak političke volje da se i u Francuskoj konačno uvede strog plan javne potrošnje. Naime, unatoč upozorenjima stručnjaka, francuska vlada već mjesecima odgađa reformu javnih financija, a po svemu sudeći, pad ocjene neće je zasad natjerati na ikakav bitan preustroj. U tom okviru utješna priopćenja o tome da je tek jedna od tri relevantne agencije spustila rejting te da je francusko tržište i dalje među najstabilnijima u Europi nemaju nekog odjeka. Jednako tako, opozicija nije propustila priliku za stjecanje poklonjenih predizbornih bodova te socijalisti govore o 'trostrukom porazu' Sarkozyja, porazu njegove ekonomske politike, porazu u rješavanju krize te, konačno, o društvenom porazu. Konstruktivnih rješenja i prijedloga nije bilo na vidiku.

Nova karta Europske unije s degradiranim članicama neminovno je u fokus javnosti nanovo dovela dihotomiju sjever/jug. Naspram 'pouzdanih' i 'odgovornih' članica na sjeveru Europe, koje prevodi Njemačka nalaze se 'problematične' južne članice, Italija, Španjolska, Grčka, a mogla bi im se pridružiti i Francuska, jer novi, sniženi rejting AA+ ima negativnu perspektivu. Hipoteza o dvjema Europama nije ni u kom slučaju nova, no njezino pojavljivanje u javnosti skoro isključivo ovisi o intenzitetu krize, a manje je naslonjeno na duboke analize. Sa sniženom ocjenom francuska pozicija mogla bi dodatno oslabiti unutar njemačko-francuskog liderskog dua, no posljedice će prije svega osjetiti u domaćoj političkoj klimi, a tek potom u ostatku Europe.