Posebno se ističe i žalosna činjenica da hrvatsko društvo još uvijek nije do kraju načisto s antisemitizmom. Adar Primora kaže da je mnogo vode proteklo Savom od vremena Franje Tuđmana. Na mjestu predsjednika Hrvatske zamijenio ga je Stjepan Mesić koji je zemlju uveo u novu eru, otvorenosti i normalizacije, a u bliskoj budućnosti Hrvatska će postati 28. članica Europske unije.

Ipak, ni danas bitka s ustaškom ostavštinom nije dobivena, smatra autor. 'Nostalgija za kvislinškom državom blijedi, ali nije u potpunosti nestala', priznao je Mesić u telefonskom razgovoru Primoru.

Autor dalje podsjeća da su nedavno u Zagrebu i Splitu održane mise zadušnice za Antu Pavelića na kojima je bio veliki broj ljudi, navodi i podatak da se u Hrvatskoj ulice u brojnim gradovima i dalje zovu po imenima kolaboracionista, a spomenici partizanima i žrtvama fašizma su uništeni. Godine 2010. Ivo Josipović je bio prvi predsjednik koji je posjetio Bleiburg u Austriji gdje su, na kraju rata, pogubljene brojne ustaše.

Povijeni revizionizam postigao je zabrinjavajuće razmjere, ali ipak manje nego u drugim dijelovima postkomunističkog svijeta.

'Nedavno je tisuće ljudi marširalo u Ukrajini u spomen na Stjepana Bandera, nacističkog kolaboracionista, u Estoniji je objavljena vijest da ministarstvo obrane želi odati priznanje lokalnoj jedinici koja je bila podređena notornoj Waffen SS brigadi i najznačajnije od svega je bilo kada je litvanski ministar vanjskih poslovaAudronis Azubalis napao osam zastupnika u parlamentu svoje zemlje koji su na 70 godišnjicu sastanka na jezeru Wansee potpisali deklaraciju o jedinstvenosti holokausta. 'Patetično', rekla je ministrova glasnogovornica. 'Nemoguće je pronaći razliku između Hitlera i Staljina osim po veličini njihovih brkova. Hitlerovi su bili manji', upozorava komentator Haaretza.

Primor navodi da se ovim ministrovim istupom Litva pridružila promotorima koncepta dvostrukog genocida. Oni - a ubrzano se multipliciraju – žele da se prizna da su nacizam i staljinizam dio zajedničkog europskog nasljeđa i da bi shodno tome trebalo održavati dan sjećanja na žrtve oba totalitarna režima.

'Hrvatski predsjednik se nalazi u posjetu Izraelu. On to vidi kao primjer. Ulazak njegove zemlje u EU ojačat će proizraelski klub u Europi. Zbog toga mu, smatra autor, Izrael treba izraziti toplu dobrodošlicu, ali i iskoristiti priliku da mu se predstavi beskompromisna pozicija prema kojoj se Izrael suprotstavlja tezi 'dvostrukog genocida', koji je ništa drugo nego relativizacija Holokausta i pokušaj da se operu neprijatelji Sovjeta iz Drugog svjetskog rata i njihovi zločini. Josipovićeva odluka da oda počast žrtvama Bleiburga učinjena je uime nacionalne pomirbe. Prije toga je posjetio Jasenovac. Posjet naspram posjetu. Savršen balans. Osudio je žrtve fašizma i kleknuo u znak sjećanja na žrtve komunizma. Time je želio povući crtu na prošlost kako bi gradili budućnost', naglašava Primor.

Komentator Haaretza u zaključku pak upozorava da 'zamućivanje' odnosa između krvnika i njegovih žrtava neće dovesti do pravoga pomirenja. Staljinizam, sa svim svojim groznim zločinima, nije razvio rasnu teoriju i nije provodio sistematsko ubijanje ljudi. Izjednačavanje krivnje je grijeh protiv povijesti koji neće biti oprošten onima koji umanjuju značaj i iskrivljuju činjenice oko holokausta