Goran Habuš iz moralnih bi razloga trebao podnijeti ostavku na dužnost varaždinskog gradonačelnika jer je ugrozio svoj i druge ljudske živote time što je pijan sjeo za volan i izazvao prometnu nesreću, u kojoj samo pukom srećom nije bilo žrtava. I tu bi trebao biti kraj svake rasprave jer, što god mislili o politici i političarima, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost i bilo kakva druga određenja, uvijek i zauvijek će vrijediti da se od njih, ako to već sami ne podrazumijevaju, zahtijeva veći stupanj odgovornosti, iz kojeg, između ostalog, proizlazi i vjerodostojnost. Ona se ne može vratiti samo plaćanjem od pet do 15 tisuća kuna novčane kazne koja u gradonačelničkom novčaniku i neće napraviti neku prazninu.

'Habuš bi trebao dugotrajno ostati bez vozačke dozvole', smatra dr. Darko Breitenfeld, ugledni alkoholog sa zavidnim iskustvom na ovom području, koji drži da bi se 'varaždinski gradonačelnik uz sudsku kontrolu trebao barem tri godine liječiti u klubu liječenih alkoholičara'. 'Time bi, s obzirom na izostanak drugih sankcija njegove stranke, a što pokazuje da je politika pokvarena, a ne humana, iskazao dobru volju i pravo žaljenje zbog toga što je sjeo pijan za volan', poručuje Breitenfeld.

'Svjestan sam greške, ali nisam alkoholičar'

Da ostavku ne kani dati jer to ne bi bilo u interesu grada Varaždina, Habuš je kazao u nekoliko navrata, a na istom je stajalištu i danas, kada nam je opet ponovio da mu nije lako te da je svjestan počinjene greške. Upitan hoće li možda poslušati savjete doktora Breitenfelda i krenuti na sastanke liječenih alkoholičara, Habuš je upozorio da 'popiti za Martinje ne znači biti alkoholičar te da zaista nije primjereno uspoređivati ga s alkoholičarom'.

Međutim, one kojima bi se zbog mnogih predrasuda i nedovoljnog hvatanja ukoštac s problemima alkoholizma, trogodišnje liječenje moglo učiniti pretjeranim jer nije riječ o alkoholičaru, Breitenfeld podsjeća da 'nije potrebno da netko bude alkoholičar da izazove prometnu nesreću'. 

'Što se tiče psihofizičkoga stanja odrasle osobe kod koje je utvrđeno 1,6 promila alkohola u krvi, taj je čovjek vedar, izrazito veseo, ali vrlo slabog vida i slabe pažnje, oslobođene su mu kočnice i ima slabije reflekse, dakle, nije u stanju voziti automobil. Svjetske statistike su ustanovile da je sa 0,5 promila alkohola u krvi vjerojatnost da ćete kao vozač skriviti prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom dvostruko veća. Isto tako, s jednim promilom alkohola u krvi vjerojatnost da ćete skriviti prometnu nezgodu sa smrtnom posljedicom je deseterostruka, s jednim i pol promilom ta je vjerojatnost 30 do 60 puta veća, dok se kod dva promila ona povećava sto puta', zvone na alarm brojke koje navodi Breitenfeld.

'U Hrvatskoj vlada alkoholni nemar'

Međutim, tolerancija na čašicu, jednu, dvije, tri pa i više u Hrvatskoj je, za razliku od drugih zapadnoeuropskih zemalja, još uvijek visoka i alkoholizam se, unatoč upozorenju struke, još uvijek ne doživljava kao izuzetno ozbiljan problem, nego kao društveno prihvatljiva ovisnost, čemu ovakvi slučajevi samo pridonose umjesto da posluže kao primjer stvaranja zdrave klime u kojoj alkoholu nema mjesta.

Prije tri godine ugledni časopis Forbes Hrvatsku je ocijenio kao najgoru zemlju po pitanju prevencije alkoholizma, a Breitenfeld smatra da u međuvremenu nije došlo do promjena te i dalje drži da su upravo političari presudni za taj neuspjeh: 'Ali ne samo hrvatski političari, nego svi političari svijeta, naime, politika je usko vezana uz alkohol. Da biste nekoga pridobili, vi ćete ga malo opiti, politika se vodi i radi uz alkohol, uz slavlje i bocu.'

'Političari su i među glavnim krivcima zbog kojih stručnjaci ne uspijevaju uvesti strože zakonske mjere oglašavanja', upozorava Breitenfeld, 'pogotovo kad je u pitanju pivska industrija, a koje su važne zbog maloljetnika, koji će, usprkos napisanim zabranama prodaje i posluživanja alkohola, do njega vrlo lako doći jer u Hrvatskoj vlada alkoholni nemar.'