Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je na sjednici Vlade da su HAC i Kamen Ingrad bili poslovni partneri i sudionici nekoliko ugovora o građenju, temeljem kojih je Kamen Ingrad izvodio određene radove za potrebe HAC-a.

"Kamen Ingrad je otišao u stečaj i sada pravni subjektivitet ima stečajna masa iza Kamen Ingrada. U tijeku su tri procesa pred našim trgovačkim sudovima, gdje se pokušava iznaći rješenje za njihove imovinsko-pravne odnose koji su nastali kao posljedica tih ugovora. Oni su se obratili našem Povjerenstvu za izvansudsko rješavanje sporova, sudjelovali su u tom procesu i došli su do prijedloga nagodbe pa nam spomenuto povjerenstvo predlaže da odobrimo ovu nagodbu, kojom bi oni regulirali svoje odnose", rekao je Bošnjaković.

Po tom prijedlogu nagodbe, HAC se između ostalog obvezuje da u roku od 30 dana od dana sklapanja izvansudske nagodbe isplati stečajnoj masi iza Kamen-Ingrad d.d. "u stečaju" iznos od 7,5 milijuna kuna.

Vezano uz prijedlog odluke o utvrđenju usklađenih iznosa potraživanja koje Hrvatska i druge pravne osobe imaju prema društvu TEF-Tvornica elektroda i ferolegura Šibenik, na sjednici Vlade istaknuto je da se ta odluka temelji na odluci o prihvaćanju razvojnog projekta Batižele od 2. kolovoza 2018. godine.

Tada je, naime, Vlada donijela odluku o prihvaćanju projekta Batižele kojim bi se vrijedno zemljišta TEF-a stavilo u funkciju, i to u roku od godinu dana.

Preko tvrtke Batižele grad Šibenik, zajedno s Republikom Hrvatskom, ovladava prostorom bivše Tvornice elektroda i ferolegura, čime bi se ta atraktivna lokacija od 28 hektara površine u zoni mješovite namjene, nakon više od 20 godina blokade, prenamijenila u prostor otvoren zainteresiranim investitorima. Temeljni kapital tvrtke Batižele iznosi 148,5 milijuna kuna, dok vrijednost nekretnina u iznosu od 21 milijun kn ostaje u tvrtki TEF. Država će, na račun svojih potraživanja od TEF-a, dokapitalizirati novu tvrtku i skinuti hipoteke sa zemljišta.

Prema riječima državnog tajnika Ministarstva državne imovine Krunoslava Katičića, odlukom su utvrđene obveze usklađivanja državnih potraživanja kako bi se provelo povećanje temeljnog kapitala novoosnovanog društva Batižela.

"Ovom odlukom su utvrđeni i usklađeni predmetni iznosi svih dionika koji sudjeluju u procesu od RH i drugih državnih tijela. Predmetnom odlukom i modelom dokapitalizacije, uz djelomičan otpis kamata, omogućava se aktiviranje neaktivne državne imovine i rješenje nagomilanog dugogodišnjeg problema", rekao je Katičić.

Odlukom su utvrđuju  usklađeni iznosi potraživanja kojim će se provesti povećanje temeljnog kapitala novoosnovanog društva Batižele d.o.o., Šibenik, a koji predstavljaju zaokružene glavnice potraživanja prema TEF-u. One su utvrđene u sljedećim kunskim iznosima za pojedine subjekte povećanja temeljnog kapitala: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta 59,8 milijuna kuna, Ministarstvo financija - Porezna uprava 5,1 milijun kuna, Ministarstvo financija - Carinska uprava 2,2 milijuna kuna, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 25,8 milijuna kuna, Hrvatske vode 2 milijuna kuna, i  Grad Šibenik 53 milijuna kuna. 

Vlada je u petak u drugo čitanje uputila i konačni prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu, kojem je glavni cilj kreiranje kvalitetnih i učinkovitih zakonskih normi za obavljanje sportskog i gospodarskog ribolova te provođenje inspekcijskog nadzora, istaknuo je državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

Zakonom se, kako je kazao, uređuje tržište slatkovodne ribe, odnosno proizvoda ribarstva u gospodarskom ribolovu radi učinkovitije kontrole i nadzora stavljanja na tržište, smanjenje crnog i sivog tržišta ribom i osiguravanje opskrbe slatkovodnom ribom kao i sljedivosti ribe.

Također, provodi se akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva ukidanjem administrativnih obveza i troškova svih sudionika u slatkovodnom ribarstvu.

Preuzimanjem dijela poslova i naknada vezano uz gospodarski ribolov u nadležnost županija postiže se decentralizacija, a uvođenjem elektroničke baze podataka, aplikacije za elektroničku kupnju dozvola za ribolov, bezgotovinsku naplatu i raspodjelu sredstava postiže se informatizacija, kazao je Majdak.