Ravnateljica Državnog arhiva Vlatka Lemić na zatvorenoj sjednici Vlade smijenjena je sa svoje dužnosti prije isteka četverogodišnjeg mandata. Formalno obrazloženje nije objavljeno, a uzevši u obzir činjenicu da je upravo ona u mandatu prethodne Vlade upozorila da se privatnim tvrtkama nezakonito povjerava na čuvanje osjetljiva arhivska građa - spomenuvši u tom kontekstu i brata bivšeg premijera Zorana Milanovića - ovaj potez izazvao je još više zanimanja
Sama Vlatka Lemić za tportal je bez okolišanja ustvrdila da je njezina smjena rezultat prošlogodišnjeg nezakonitog nadzora Ministarstva kulture, u kojemu de facto nisu pronađene nepravilnosti, nego je taj dokument korišten kako bi se nju pokušalo ucjenjivati i natjerati na nezakonito postupanje.
Od njezinog stupanja na dužnost, naime, u nadzor ove ustanove sama je pozvala Državnu reviziju, proračunski nadzor, krim policiju i druge institucije, podnijela je na desetke kaznenih prijava i uputila bezbroj pisama svim relevantnim institucijama, no umjesto toga uslijedio je njezin progon.
'Nisam željela potpisati nelegalne radnje'
'Pojednostavljeno, problem je cvjetni aranžman koji sam naručila za promociju jedne knjige, a nisu problem milijunski ugovori i drastične nezakonitosti', kazala je Lemić za tportal.
'Obratila sam se premijeru, predsjednici i svim mogućim tijelima u ovoj državi, a prijavila sam i da me nezakonitim nadzorom ucjenjuju djelatnici Ministarstva kulture zato što ne želim potpisivati ilegalne radnje. I onda novi ministar Zlatko Hasanbegović od svega što je naslijedio u Ministarstvu uzme u obzir jedino taj nezakoniti nadzor', objašnjava ona.
Tportal je još prije nekoliko mjeseci razgovarao s ravnateljicom Državnog arhiva o problemima na koje je naišla, no ona je odlučila pokloniti vjeru novoj Vladi i ne istupati u javnosti, između ostalog zato što je Hasanbegović u jednoj od svojih prvih izjava kazao da mu je Državni arhiv 'najveći prioritet'.
Vlatka Lemić danas kaže da puna tri mjeseca nije uspjela osobno kontaktirati s ministrom, osim što joj je u jednoj prilici poručio da očekuje njezinu ostavku na funkciju na koju je izabrana javnim natječajem.
'Osjetljiva državna građa na čuvanju kod privatnika'
U osnovi problema po svemu sudeći je njezin prošlogodišnji istup o 'privatizaciji javne arhivske službe', odnosno šokantne informacije po kojima se vrijedna arhivska građa - uključujući dokumente raznih državnih institucija od nacionalnog interesa i one koji sadrže osjetljive osobne podatke građana - punih osam godina nezakonito povjerava na čuvanje desecima privatnih tvrtki, a one su na tom poslu zaradile preko 50 milijuna kuna.
Vlatka Lemić do tog je otkrića došla nakon što je krenula u temeljito sređivanje poslovanja Državnog arhiva, što je rezultiralo desecima njezinih kaznenih prijava. Do današnjeg dana nijedna nije riješena, no zato je protiv same ravnateljice podnesen niz anonimnih prijava - one su istražene i, tvrdi, nikakve nepravilnosti nisu pronađene.
Afera je poslije izbijanja nazvana Pismohrana, po tvrtki za koju je navodno snažno lobirao Krešimir Milanović, ali čiji je vlasnik Anto Baković, koji se poziva na svoje članstvo i utjecaj u HDZ-u. Spomenula je strukture iz samog Ministarstva kulture koje rade u interesu privatnih tvrtki, ali i nekoliko privatnih poduzeća koja arhiviraju građu državnih institucija iako se njihovi vlasnici formalno nalaze na - Kajmanskim otocima.
'Pripadnici svih stranaka uvezani su u ovaj biznis'
'Najtragičnije je to da nema nikakve reakcije ni od nove vlasti, dapače. Ovdje se ne radi o jednoj stranci i jednom imenu - očito je da u ovom outsorcingu javne arhivske službe interese ima više strana, a tlo je pogodno jer se očito radi o sivoj zoni. Od novog ministra posljednjih mjeseci tražila sam upute o postupanju oko ovog problema, kao i o tekućim i planiranim aktivnostima, spremišnim prostorima, kinoteci, ugovorima, međunarodnim aktivnostima, protokolu...
I nisam dobila ama baš nikakav odgovor. Tako je to kada nisi ni u jednoj stranci: svi jednako lobiraju da se zadrži ovakvo stanje, pripadnici svih stranaka uvezani su u ovaj biznis. Dvije i pol godine prolazim kroz ovo samo zato što nisam stranački opredijeljena i ne želim raditi nezakonite stvari', rezignirana je Lemić.
Ona sama je još prije dvije godine otkrila da je prethodna garnitura u Državnom arhivu privatnicima nezakonito davala dopusnice za skladištenje arhivske građe, premda je po zakonu samo trebala propisivati uvjete za to. Potom je u nadzoru otkriveno da nijedna od tih tvrtki nema zakonski propisane uvjete za to, nije registrirana za tu djelatnost i nema obučenih djelatnika. Također, otkrilo se da je u brojnim slučajevima građa pohranjena u skandalozno lošim uvjetima te da propada. A radi se o dokumentima raznih ministarstava, državnih ustanova i agencija, Porezne uprave ili jedinica lokalne samouprave.
Ministarstvo kulture tada joj je formalno dalo za pravo te najavilo donošenje zakona i pravilnika koji će regulirati ovo pitanje, no i predložilo da svaka tvrtka koja ima skladište ubuduće može čuvati arhivsku građu od državnog interesa. Ona se tomu usprotivila zajedno s brojnim stručnjacima iz Državnog arhiva pa je nastao status quo i jednostavno je nastavljena stara nezakonita praksa.
'Nitko ne sprečava to da postoje privatne tvrtke koje bi se bavile arhiviranjem, no zajednički stav Kolegija ravnatelja i Arhivskog vijeća jest da se njima ne treba povjeravati gradivo od nacionalnog interesa', zaključuje Vlatka Lemić. Zasad nije otkrila hoće li eventualno osporavati svoju smjenu.
