'Rekli su je teško otvoriti potpuni spis o Vukovaru, jer se radilo o sukobljenim vojskama i da je bilo teško razaznati koji su to civilni ciljevi i pitanje je tko je konkretno počinio određena zlodjela jer još uvijek u to doba Hrvatska bila još uvijek u sastavu Jugoslavije. To je bilo 2001. i ja sam bila šokirana, a od tada nije došlo do promjene stava', rekla je Hartmann.

Nekadašnja glasnogovornica glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, koja je kao novinarka osobno svjedočila prizoru Vukovara dva dana nakon pada, nije precizirala stav svoje tadašnje šefice o činjenici da je odgovarao jedino Veselin Šljivančanin, i to samo za likvidaciju ranjenika iz vukovarske bolnice na Ovčari.

Zločini koji su počinjeni u Vukovaru, ali i višemjesečna tortura hrvatskih branitelja i nesrpskih civila u logorima na području Srbije, nikada nisu kažnjeni. Nitko nije kažnjen ni za sustavno silovanje vukovarskih žena čija potresna svjedočanstva tek nakon 20 godina polako izlaze u javnost. Okupacija Vukovara nije se našla ni u sastavu optužnice protiv Slobodana Miloševića.

'To nije bilo pitanje prave istinske rasprave unutar suda', priznala je Hartmann. Haški sud nije se dotaknuo ni zapovjednog lanca JNA na čelu s Kadijevićem i Adžićem. 'Ne možemo reći da nije bilo istrage', vadi se Hartmann i nastavlja: 'Ured tužitelja ispitivao je zapovjedni lanac naročito u sklopu postupka protiv Miloševića kako bi se razmotrio udruženi zločinački pothvat… Ne znam zašto svi zajedno nisu u optužnici. Ja sam naznačila da je optužnica protiv Miloševića podignuta kasno i orijentirala se samo na njega, nije se produbila', zaključila je Hartmann.

Hartmann je video vezom iz Pariza sudjelovala u specijalnoj emisiji HTV-a posvećenoj godišnjici pada Vukovara. Trebala je doći u Hrvatsku, no haški sud izdao je za nju uhidbeni nalog jer nije platila kaznu od sedam tisuća eura. Hartmann je pravomoćno osuđena jer je u svojoj knjizi opisala tajne dogovore Haškog suda i srpske vlade na čelu sa Zoranom Đinđićem.