Između popisa stanovništva 2011. i 2021. broj stanovnika u Hrvatskoj smanjio se sa 4.284.889 na 3.888.529 ili za 9,3 posto, iza čega se kriju i dramatične promjene u dobnom sastavu stanovništva, koje će s protokom vremena bivati sve restriktivniji čimbenik ukupnog razvoja Hrvatske, ističe HAZU.

Ostali smo bez velikog broja stanovnika u najvitalnijoj radnoj i reproduktivnoj dobi, povećan je broj i udjel starih (65 i više godina), uz istovremeno smanjivanje broja i udjela mladih (0 – 14 godina) i stanovništva u radnoj dobi (15 – 64 godine).

Pad broja stanovnika u radnoj dobi prati proces njegova starenja jer se unutar tog kontingenta sve više smanjuje broj osoba u mlađem dijelu radnog kontingenta (15 – 44 godine).

Projekcije stanovništva do 2050. godine pokazuju da će se iz godine u godinu ubrzano smanjivati broj mladih i stanovnika u radnoj dobi.

Kako su se od uspostave samostalne države u Hrvatskoj mijenjali nositelji političke vlasti tako se odustajalo od prethodno donesenih programa i pristupalo kreiranju novih dokumenata s mjerama čija je provedba trebala najprije zaustaviti daljnju demografsku eroziju, a nakon toga demografska kretanja u dugom roku preokrenuti u pozitivnom smjeru.

Problemi povezani s demografskim promjenama nisu prolazni i ne mogu se riješiti u kratkom roku i samo pojedinačnim mjerama, zaustavljanje daljnjeg pada broja stanovnika zahtijeva sustavan i dugoročan pristup, što uključuje niz međusobno usklađenih demografskih mjera u okviru ukupne razvojne politike, naglašava HAZU.

Rješenja su u sveobuhvatnosti programa demografskog razvoja Hrvatske s djelotvornim kreiranjem posebnih mjera za manje razvijena područja, a dugoročnost i sigurnost demografskih mjera podrazumijeva njihovu provedbu neovisno o promjenama nositelja političke vlasti.