Ministar financija Marić na konferenciji za novinare u stranačkoj središnjici podsjetio je da je krajem lipnja u Hrvatskoj bilo više od 32.045 poduzeća koja nisu mogla ispunjavati svoje obveze, ukupne vrijednosti veće od 19 milijardi kuna te je napomenuo da je više od tri četvrtine tih obveza bilo starije od godinu dana. Istodobno, blokirano je bilo 328.787 građana, s ukupnim obvezama od gotovo 40 milijardi kuna, a dugovali su najviše bankama koje, podsjeća Marić, proteklih godina bilježe stabilan rast loših plasmana.

Iako je Hrvatska napravila iskorak na ljestvici doing bussiness Svjetske banke, Marić upozorava da su zemlje u okruženju ispred Hrvatske u rješavanju problema nelikvidnosti i insolventnosti.
Naglasio je da takvo stanje stvara dodatnu nestabilnost financijskog sustava i koči gospodarsku aktivnost, s teškim socioekonomskim posljedicama.

HDZ-ova potpredsjednica i eurozastupnica Ivana Maletić tumači kako su dosad primjenjivana rješenja za te probleme bila neefikasna te da su generirala nove probleme, posebno kad je riječ o predstečajnoj nagodbi, za koju tvrdi da je kroz otpis potraživanja dovela do uništavanja zdravih tvrtaka, kako bi se spasile one u problemima.

Neučinkovitom smatra i objavu poreznih dužnika, a upozorila je da su na stupu srama završili brojni poduzetnici koji su se u problemima našli jer država nije plaćala svoje obveze, a otpis dijela dugova socijalno ugroženima smatra velikim administrativnim troškom s minimalnim efektom. Te i druge mjere kojima je država do sada pokušala riješiti probleme insolventnosti i nelikvidnosti ocijenila je 'potpuno neučinkovitima jer se nijedna ne bavi uzrocima nego isključivo posljedicama'.

'Te su mjere administrativno vrlo skupe, a ceh stalno plaćaju uspješni i pozitivni. Naš je cilj novi sustavom kontrole zaštititi poduzetnike pri naplati potraživanja', kazala je Maletić. Sustav 'likvidnost 2020' predstavio je potpredsjednik HDZ-ova Odbora za financije Tomislav Ćorić. Riječ je o sustavu utemeljenom na analizi socijalnih mreža, a omogućio bi integraciju do sada nepovezanih baza podataka Fine, Hanfe, HNB-a i ostalih izvora te mrežni prikaz svih odnosa u financijskom sustavu – plaćanja, odnosa dužnika i vjerovnika, naknada, subvencija i svih drugih relacija.

Time se, tumači Ćorić, omogućuje pravovremeno otkrivanje potencijalnih žarišta nelikvidnosti koja su emiteri najvećeg sistemskog rizika. 'U narednom razdoblju moći ćemo temeljem sveobuhvatnog pristupa ponuditi unaprijed detektirane sistemske točke, poduzeća koja emitiraju najveći sistemski likvidnosti rizik. Rano upozorenje omogućit će da reagiramo pravovremeno i spriječimo buduće krize likvidnosti', objasnio je Ćorić.

Naglasio je da će se od onih koje sustav u realnom vremenu prepozna kao rizične za likvidnost zahtijevati da provedu određene mjere, a u daljnjoj fazi će im se onemogućiti sudjelovanje na javnim natječajima, u dodjeli koncesija, subvencija i javnih potpora.
'Ne smiju se više tolerirati uzročnici problema i širenje njihove nelikvidnosti na cijeli sustav. Na taj način rješavamo emitere rizika, što do sada nije bio slučaj', istaknuo je Ćorić. Kad je riječ o insolventnosti građana, najavio je skore promjene redoslijeda tražbina u ovršnom postupku. 'Sada građani u dugu otplaćuju administrativne troškove i zateznu kamatu, dok im glavnice ostaju iste ili rastu zbog rasta kamata. Ubuduće će prvo biti zatvaranje glavnice, što će omogućiti građanima da smanjuju svoj dug', rekao je Ćorić.

Obećao je da će HDZ osigurati kontinuirano obavještavanje građana o stanju duga. Upitan zašto se do sada nije išlo u takvo objedinjavanje baza, Marić je uzvratio kako je njegovo ministarstvo identificiralo nepovezanost podataka kao jedan od ključnih problema u sustavu uprave te da će predloženo rješenje otkloniti tu i druge anomalije u sustavu. Zamoljeni da komentiraju rezultate predizbornih anketa koje SDP-ovoj koaliciji daju prednost pred HDZ-om, u HDZ-u odgovaraju kako su izbori najbolja i najsigurnija anketa, a uvjereni su da je njihova stranka zapravo u vodstvu.