Listopad je bio relativno miran mjesec, barem kada je domaća politika u pitanju – u izostanku većih afera, naši su ispitanici najčešće razgovarali o svinjskoj kugi u Slavoniji, odnosno o požaru i zbrinjavanju otpada u Osijeku. Raste pesimizam i nezadovoljstvo radom Vlade, ali se to ne odražava značajnije na rejting stranaka.

Na vrhu je HDZ i dalje uvjerljivo ispred svih, uživaju 29,8 posto podrške naših ispitanica i ispitanika, što je minimalan pad u odnosu na rujan. Slijedi SDP koji ipak bilježi kakav takav rast te ovaj mjesec ima 13,4 posto podrške. Najznačajnija promjena je na trećem, odnosno četvrtom mjestu: Most je ovaj mjesec rastao na 9,2 posto podrške, platforma Možemo! pala na 8,2 posto te su u odnosu na rujan zamijenili mjesto. Za više od jednog postotnog boda je rastao Domovinski pokret, no podrška od 7,7 posto im još uvijek nije dovoljna da budu bolji od petog mjesta.

Među strankama koje bilježe manje od pet a opet više od barem jedan posto podrške promjene su ovaj put značajnije. Iako, radi se o malim postotcima pa ne čudi da je donji dio tablice „nestabilniji“: na prvom mjestu u „donjem domu“, a šestom sveukupno je HSU, bilježe 2,3 posto podrške. Slijedi HSS s 1,7 posto te HNS s 1,3 posto. HSLS i stranka Odlučnost i pravednost dijele 1,2 posto. Zanimljivo, obično bismo ovdje uvijek vidjeli i IDS, no ovaj mjesec ih nema – zajedno sa svima ostalima bilježe 1 posto ili manje. Neodlučni birači su još uvijek značajna snaga u Hrvatskoj politici, ovaj mjesec ih je 16,6 posto.

Što se tiče volje ispitanika da izađu na birališta, slična je kao i u rujnu: 68 posto ispitanih bi sigurno ili vjerojatno izašlo na izbore, 28 posto ispitanih sigurno ili vjerojatno ne bi. 4 posto još ne zna bi li, ili ne bi.

Što se popularnosti političara tiče, zanimljivo je vidjeti u kojoj se mjeri popularnost stranaka podudara s popularnošću njihovih lidera. Negdje je to vidljivo, ali negdje baš i ne – pogotovo kad je riječ o premijeru Plenkoviću, ali i šefu SDP-a Peđi Grbinu. Naime, najpozitivniji političar u Hrvatskoj ovog je mjeseca predsjednik Republike, Zoran Milanović: pozitivno na njega reagira 46 posto naših ispitanika. Na drugom je mjestu Božo Petrov, kojeg kao pozitivca vidi 38 posto ispitanika, slijedi Ivan Penava s 34 posto „pozitive“. Četvrti je Tomislav Tomašević koji je pozitivan za 31 posto ispitanih, a peti Andrej Plenković. Ni ovaj mjesec, dakle, među najpozitivnijim političarima nema Peđe Grbina, iako je SDP druga po popularnosti stranka u državi. No ima nešto jako zanimljivo i na listi najnegativnijih: na čelu joj je, kao i obično, Milorad Pupovac – za 77 posto ispitanika on je negativac. No, na drugom mjestu je po prvi put Andrej Plenković, koji bilježi 62 posto loših reakcija, što je njegov novi „negativni“ rekord. Za sve ispitane on je ovaj mjesec antipatičniji i od Gordana Jandrokovića, koji je negativac za 61 posto  ispitanih, odnosno čak i od Hrvoja Zekanovića i Zlatka Hasanbegovića, koji izazivaju negativnu reakciju kod 56, odnosno 55 posto ispitanih.

Što se tiče neto omjera, odnosno usporedbe pozitivnog i negativnog doživljaja, jedino je predsjednik Republike u plusu, i to za jedan posto. Svi ostali su u – kada se negativan doživljaj oduzme od pozitivnog – minusu. Božo Petrov je na minus pet, Karolina Vidović Krišto na minus 6, Ivan Penava na – 12 a Davorko Vidović na – 13.

Može li se, dakle, iz trenutne nepopularnosti Andreja Plenkovića iščitati i nešto vezano uz podršku radu Vlade? Ovaj mjesec bi se možda i moglo: čak 71 posto ispitanih ne podržava rad Vlade, što je za čak 6 postotnih bodova više nego u rujnu. 23 posto i dalje podržava, dok 6 posto ne zna, odnosno nema stav. Kao i obično, i zadovoljstvo smjerom u kojem ide država donekle se podudara s podržavanjem rada Vlade: čak 73 posto ispitanih misli da država ide u krivom smjeru, što je povećanje za 4 postotna boda u odnosu na prošli mjesec. 23 posto vjeruje da je Hrvatska na dobrom putu, 6 posto nema stav.