Oni su se sastali u još jednom pokušaju da deblokiraju političke procese i reforme u BiH, a novinarima su nakon toga kazali da su se načelno dogovorili o uspostavi tri međustranačke radne skupine koje će rješavati probleme u funkcioniranju Federacije BiH, dogovoriti izmjene izbornog zakona te nastojati potaknuti ispunjavanje 14 preporuka koje je 2019. godine postavila Europska komisija kako bi BiH dobila status kandidata za članstvo u EU.

Čović očekuje da će do kraja travnja biti postignut dogovor o izmjenama izbornog zakona na kojima inzistira njegova stranka, a prije svega oko novog načina biranja članova Predsjedništva BiH i Doma naroda parlamenta Federacije BiH.

"Cilj je da konstitutivni narodi mogu birati svoje legitimne predstavnike", kazao je Čović dodajući kako je uvjeren da se to može i bez izmjena ustava.

Izetbegović je ipak odmah upozorio da on ne vidi da se izborni zakon može izmijeniti na način na koji to vidi Čović, odnosno bez izmjena ustava.

Kazao je da je za izmjene izbornog zakona nužno provesti presudu Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" koja se odnosi na način uspostave Doma naroda parlamenta Federacije BiH, ali i niz presuda Europskog suda za ljudska prava koji je utvrdio kako ustav BiH diskriminira građane te zemlje jer im biračko pravo ograničava temeljem njihove etničke pripadnosti ili prebivališta.

"Nisam pravnik, ali ne vidim kako je moguće izmijeniti izborni zakon bez izmjena ustava iako HDZ tvrdi da za to ima rješenje.", kazao je Izetbegović.

Čović i Izetbegović potpuno su suglasni jedino u time da bi se ovu godinu moralo iskoristiti kako bi BiH u njoj dobila status kandidata za članstvo u EU za što je zahtjev podnijela još 2016. godine.

Četrnaest preporuka koje je dala EU uvjetujući odobravanje tog statusa znači usvajanje niza novih zakonskih rješenja, prije svega onih kojima bi se regulirao sukob interesa, uredile javne nabave koje su sada leglo korupcije i povela ozbiljnija reforma pravosuđa posebice kroz usvajanje novog zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.