'Hrvatska narodna banka prečesto se ponaša kao promatrač, najčešće kao dijagnostičar, a kada će se ponašati tako da donese neku konkretnu mjeru u okviru svojih ovlasti koja će pripomoći zaposlenosti i porastu gospodarstva, koje će spriječiti da banke ovako posluju. Jedino Hrvatska narodna banka može smanjiti pasivnu kamatnu stopu i zaradu onih koji su ionako zlouporabili položaj ili ostvarili ekstraprofit. Ne treba nama izvješće HNB-a kao statističko izvješće, imamo mi previše statističkih podataka, imamo Statistički zavod i ne treba nam još jedan', tako je rad HNB-a kritizirao HDZ-ovac Goran Marić, no trn u oku ponajviše mu je ipak bilo poslovanje poslovnih banaka.

'Očito je da banke u ovim najtežim vremenima za hrvatsko gospodarstvo kalkuliraju, špekuliraju, a usudio bih se reći i vrlo često zlorabe svoj privilegirani položaj. Poslovne banke svugdje u svijetu, u cijelom gospodarskom životu svijeta trebale bi biti servis gospodarstva. Međutim, banke u Hrvatskoj nisu plasirale sredstva, ponajprije zato što su imale načina da nadoknade eventualni manjak prihoda, a taj manjak su nadoknađivale povećanjem kamatnih stopa na već odobrene kredite - uvođenjem novih provizija, uvođenjem novih naknada na već otvorene račune i po već odobrenim kreditima. Jučer sam dobio informaciju da je Splitska banka u jednom danu povećala kamate 2,5 posto. To je nešto alarmantno i treba reagirati na takve pojave. Ali zato kad Zagrebačka banka smanji nekome kamatnu stopu za 0,5 posto, onda je to na naslovnici jednog dnevnog lista, a to što je prethodno dizala za 3 do 4 posto, to nismo mogli nigdje pročitati', kritizirao je Marić

Na iznimno dobro poslovanje banaka upozorila je i SDP-ovka Nadica Jelaš, poručivši da su banke u prvoj polovici 2009. ostvarile operativnu dobit od 4 milijarde kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2008. povećanje za gotovo 11 posto. 'Dok je gospodarstvu i građanima smrknulo, bankama je i dalje relativno dobro i poslovne banke i dalje kapitaliziraju hrvatsku krizu', poručila je Jelaš.

Samo poslovanje HNB-a Jelaš je nahvalila. 'Dok je Vlada bila u fazi upornog negiranja krize, Hrvatska narodna banka je prvi udarni val krize uspješno amortizirala dobro vođenom monetarnom politikom koja je rezultirala znatnim rezervama likvidnosti u bankarskom sektoru. Naravno da HNB ne može popravljati onoliko koliko hrvatska Vlada može pokvariti. Nakon negiranja krize u drugoj polovici 2009. Vlada je teško stanje u gospodarstvu dodatno pogoršala nekim svojim, pod navodnicima, antirecesijskim mjerama, kao što je uvođenje kriznog poreza i povećanje stope PDV-a. Dakle, HNB je u toj situaciji u hrvatskom gospodarstvu doslovno bio pojas za spašavanje, a Vlada mlinski kamen oko vrata', zaključila je Jelaš