U očekivanju novoga pokušaja saborskoga izglasavanja Zakona o ništetnosti, kojim se odbacuju optužnice podignute u Srbiji, Odbor za pravosuđe podržao je zakonu prateću Deklaraciju o nekim pitanjima suradnjepravosudnih tijela Hrvatske i Srbije, a o kojoj bi možda već sutra mogli raspravljati zastupnici na saborskoj sjednici.

Deklaracija ne dovodi u pitanje želju i volju Republike Hrvatske da procesuira ratne zločine, istaknuo je ministar uprave Davorin Mlakar, koji je, premda bi bilo logičnije da to čini ministar pravosuđa, zastupnicima objašnjavao čemu Deklaracija o nekim pitanjima. 'Srbija je nekim svojim propisima proširila jurisdikciju na područje Republike Hrvatske, čime je prekršila norme međunarodnog prava, a Vlada, svjesna činjenice da svojim internim zakonodavstvom ne može u potpunosti riješiti nastale prijepore, smatra da bi Saboru trebalo predložiti i donijeti deklaraciju kojom bi pozvali Republiku Srbiju da se drži svojih međunarodnim pravom preuzetih obveza i da s tim obvezama uskladi svoje interno zakonodavstvo', rekao je Mlakar.

Smatra da se sve što se dogodilo s obzirom na proširenje jurisdikcije može na najbolji način riješiti pregovorima i sklapanjem međudržavnog sporazuma kojim bi se precizirale nadležnosti i rad pravosudnih tijela obiju država, a da bi se izbjeglo bilo kakvu mogućnost sukoba nadležnosti dva pravna poretka.

'Hrvatska je jasno dokazala i pokazala da je sposobna i spremna suditi za sve ratne zločine na svojem području, bez obzira na nacionalnost i državljanstvo počinitelja i žrtava, i jasno je da svaki zločin mora biti kažnjen', kazala je predsjednica saborskoga Odbora za pravosuđe Ana Lovrin

Na to ukazuje i ova deklaracija, kojom se ne zadire u suradnju tužiteljstva Hrvatske i Srbije, kazala je Lovrin, dok se podsjetimo, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić protivi Zakonu o ništetnosti pa je prije koji danizjavio da 'DORH-u smeta Vladin prijedlog Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata bivše JNA, SFRJ i Srbije te da će donijeti korist jedino ratnim zločincima na slobodi, a priječiti daljnju suradnju tužiteljstava Hrvatske i Srbije. Time se faktički prekida ta suradnja, bez obzira što tko mislio o tome'.

Pred članovima Odbora za pravosuđe našao se i Konačni prijedlog izmjena Kaznenog zakona, među kojima je najvažnija novina uvođenje neisplate plaća kao kaznenog djela. U prijedlogu su, naime, uvažene primjedbe i prijedlozi saborskih klubova i sindikata te Hrvatske udruge poslodavaca za te odredbe.

Neisplata dijela ili cijele plaće s ciljem stjecanja imovinske koristi zbog neopravdanih razloga bit će kažnjavana i zatvorom, naveo je Ivan Crnčec iz Ministarstva pravosuđa. Dakako, postoje iznimke, koje se odnose na slučajeve u kojima poslodavac nije mogao isplatiti plaću zbog toga što nije mogao naplatiti svoje obaveze od dužnika ili nije prošao na javnom natječaju. Dakle, kaznenog dijela nema ako plaća nije isplaćena jer poslodavac nema sredstava na računu, a do toga nije došlo s ciljem izbjegavanja neisplate plaća, istaknuo je Crnčec.

Što se tiče kazni za novinare, oni će samo iznimno odgovarati za sramoćenje jer je njihova djelatnost od javnog interesa, naglasio je Crnčec dok je Lovrin podsjetila na zakonsku odredbu prema kojoj nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu protupravnim radnjama, pa je zapitala što će biti s drugim koristima koje nisu imovinske, primjerice kako poništiti ocjene sudionika afere Index. Smatra da bi trebalo osnažiti odredbu da se nikakva korist stečena kaznenim djelom ne može zadržati.