'Nevjerojatno je što se u Hrvatskoj događa i na to moramo upozoriti', rekla je zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Ivana Maletić novinarima u središnjici HDZ-a.

Naglasila je da ministar Lalovac - umjesto da je izašao s novom svješću i razumjevanjem i rekao oprostite što tri godine ništa ne radimo ali u ovoj ćemo pokrenuti strukturne reforme - šuti i raduje se sniženim kamatama i novom budućem zaduživanju.

I najnovije izvješće Eurostat-a pokazuje, rekla je, da se u Hrvatskoj kontinuirano ostvaruju sve najcrnje prognoze. Imamo brzorastući dug i deficit, javni dug je sada na 78 posto a kad se dodaju sva izdana jamstva u prošloj godini bit će 87 posto BDP-a, raste nezaposlenost, imamo kontinuirani gospodarski pad, kazala je.

'Imamo crne pokazatelje i Vladu koja ne reagira i ne razumije što se događa', poručila je Maletić.

Ministar financija Boris Lalovac izjavio je u četvrtak uoči objave očekivanih novih poticajnih monetarnih mjera Europske središnje banke (ECB) da će one kratkoročno i dugoročno za Hrvatsku značiti mogućnost povoljnijeg zaduživanja na tržištu Europske unije.

'To je jako bitno, jer ako bude jeftinijeg novca u Europi, to znači da izdavanje obveznica Hrvatske na EU tržištu može biti po još povoljnijim stopama. To je zapravo i glavni razlog našeg ulaska u EU - da se možemo povoljnije zaduživati', ustvrdio je Lalovac

Predsjednik HDZ-ova Odbora za financije Tomislav Ćorić smatra da bi odluka ECB-a o mjesečnom plasmanu 60 milijardi eura mogla imati pozitivne učinke i na hrvatsko gospodarstvo kada bi se krenulo s pokretanjem potrebnih reformi.

'Jedina dobra strana mjere ECB-a bit će u činjenici da ćemo se ove i iduće godine moći zadužiti po nešto nižim kamatnim stopama', rekao je. Ta mjera ECB-a je vrlo bitan pokazatelj aktivnosti jedne središnje banke, kakvom nikako da svjedočimo u Hrvatskoj, rekao je.

Osvrnuvši se na rast švicarskog franka, Ćorić je upozorio da je u sadašnjoj situaciji Hrvatska narodna banka (HNB) ponovno u razradi scenarija za rješenje tog problema previdjela svoju ulogu i odgovornost za tu situaciju.

Apelirao je na HNB da se aktivira i postane aktivan sudionik rješenja problema, jer je bio 'aktivan sudionik njegovog stvaranja u prošlosti'.

Upitan bi li HNB trebao tiskati novac, Ćorić je odgovorio da bi s drugim sudionicima morao ustrajati na iznalaženju dugoročna rješenja za sadašnju situaciju. 'Hrvatska narodna banka, kao regulator, propustila je u određenim situacijama izregulirati pitanje valutne klauzule i zbog toga smo se de facto našli u situaciji da je švicarski franak sada tako značajano kreditno prisutan u Hrvatskoj. To HNB ne može abolirati od aktivnog sudjelovanja u rješenju tog problema, što se ne vidi u analizi koju je ponudio guverner Boris Vujčić', rekao je.

Na pitanje je li HDZ-u i dalje prihvatljiva konverzija kredita u stranim valutama u kune, Ćorić je rekao da prema njihovim analizama najbolje rješenje je konverzija kredita u švicarskim francim u kredite u euru. 'Cjelokupno rješenje tj. konverzija kredita u švicarskim francima i u euru u kunske kredite nosi puno veći financijski efekt i to bi trebalo biti predmet detaljnije analize nego što je sada provedena. HDZ smatra da sada treba rješavati gorući problem, problem građana koji imaju kredite u švicarskim francima', kazao je Ćorić.