'Nismo učinili puno u jačanju parlamentarizma i preuzimanju odgovornosti. Uloga Sabora više je deklarativna nego stvarna. Treba demokratizirati izvršnu vlast i treba više demokracije u samim strankama kako bi se to onda prenijelo i na sam Sabor', ocjena je SDP-ove Željke Antunović koja je u Sabor prvi put izabrana još 1995.

Iako je za vrijeme koalicijske Vlade saborske hodnike zamijenila onima u Banskim dvorima, sjeća se 'puno sati provedenih u Saboru, puno trenutaka koji su bili važni, ali i puno teških odluka'.

Kao najvažniju odluku izdvojit će onu o proglašenju samostalnosti 25. lipnja 1991, a s njom se slaže i HDZ-ov Andrija Hebrang koji je, s pauzama, u Saboru od 1993. godine. 'Ja mislim da je jednako bitno i donošenje božićnog Ustava kojim smo utemeljili hrvatsku opstojnost i Hrvatsku kao samostalnu državu. Razgovori o Ustavu su bili dugi i naporni, ali kada je Ustav donesen, onda smo svi shvatili da je hrvatska samostalnost doista počela', kazao je Hebrang

Tih davnih dana rado se sjeća i HDZ-ov Vladimir Šeks, jedini koji je uz saborskog šefa Luku Bebića u Saboru punih 20 godina. 'Ja se najviše sjećam onih velikih uzbuđenja koje je prožimalo mene i ostale zastupnike kada smo iz zatvora i robija, kao politički nepoćudnici bivšeg režima, ušli s jednim strahopoštovanjem i uzbuđenjem u ovaj hram hrvatske državnosti. Svjesni smo bili povijesne uloge da trebamo biti kao zastupnici hrvatskog naroda i građana oni koji će donijeti ključne i bitne odluke', poručio je Šeks

Dok Antunović nije baš presretna današnjom ulogom parlamenta, Hebrang o razvoju parlamentarizma zadnjih 20 godina ima visoko mišljenje. 'Najteži je bio početak. Ušli smo u parlament s različitim političkim stavovima, različitih mišljenja, a nismo bili navikli na rasprave i razgovore i to je u početku bilo dosta nespretno. Moram pohvaliti prvog predsjednika Sabora Žarka Domljana jer je on imao izraziti smisao za parlamentarizam, izraziti sluh za toleranciju u slušanju tuđeg mišljenja i nametnuo je izraziti razinu međusobnog poštovanja. Naravno da je bilo velikih kriza u parlamentarnom radu za vrijeme rata. Sjećam se sjednica Sabora koje su i u svjetskoj povijesti iznimka – jedna sjednica Sabora u siječnju '91. koja je sazvana putem radija i televizije', kaže Hebrang

Danas, kaže Hebrang, Sabor ima itekako veliku ulogu: 'Mislim da ovo razdoblje, ove zadnje tri godine nije prosječno razdoblje. Danas smo dobili kompliment od ljudi iz njemačkog parlamenta da smo parlament u Europi koji je u zadnje tri godine odradio daleko najveći posao. Ja bih ocijenio dosadašnji rad Sabora s pet. To će mi naravno zamjeriti mnogi koji gledaju slike poluprazne saborske dvorane, ali njima treba reći da je rad saborskog zastupnika u dvorani najmanji dio njegovog rada.'

S druge strane, 20 godina Sabora prekratko je vrijeme da bi se mogao dati jedan sveobuhvatni pogled na parlamentarizam u Hrvata, smatra Šeks. 'Svi dosadašnji sabori i saborovanja do '90. godine nisu bili izraz jednog demokratskog, političkog opredjeljenja građana. Ovo je prvi puta da je to bilo na slobodnim demokratskim izborima izabran višestranački sabor koji je u ovih 20 godina u nekoliko faza donosio bitne odluke. U prvoj fazi, koja je bila 90. i 91. godina, to su bili zvjezdani trenuci Sabora, koji je kao državotvorni, ustavotvorni Sabor donio sve ključne i bitne odluke kojima se trasirao put Hrvatske u hrvatsku državnost, slobodu i neovisnost. U drugoj fazi slabi utjecaj Sabora. On još uvijek predstavlja reprezenta hrvatskih građana, ali prevagu dobiva predsjednik i Vlada, da bi sada, u ovoj zadnjoj fazi dobio novu značajnu ulogu da usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s europskim', rekao je Šeks

Dok su Antunović i Hebrang iznijeli pomalo kontradiktorne ocjene saborskog rada, Šeks se odlučio za zlatnu sredinu. 'Uvijek se može napraviti više, ali Sabor je u svakoj fazi u skladu sa svojom zadaćom i ulogom odradio najbolje što može', zaključio je Šeks