WASHINGTON - "Koliko god se nesvladivima činile teškoće na Bliskom istoku, a mnogi predsjednici, uključivo i moga supruga, proveli su godine nastojeći pomoći da se dođe do rješenja, mi ne možemo odustati od mira", kazala je Clinton na senatskom saslušanju.

Istaknuvši kako su ona i novoizabrani predsjednik Barack Obama "jako skloni" izraelskoj želji da se brani, dodala je da su također svjesni tragične humanitarne cijene sukoba na Bliskom istoku.

"To može samo povećati našu odlučnost da tražimo pravedan i trajan mirovni sporazum koji će donijeti stvarnu sigurnost Izraelu, normalne i pozitivne odnose sa susjedima te neovisnost, gospodarski napredak i sigurnost za Palestince u vlastitoj državi. Učinit ćemo sve kako bismo potaknuli Izraelce i Palestince koji traže takav rezultat", naglasila je Clinton.

Na upit o energetskoj sigurnosti kao dijelu njezine vanjskopolitičke platforme, Clinton je kazala kako se američki saveznici u NATO-u i EU upravo suočavaju s tim pitanjem zbog prestanka dobave pline iz Rusije i nastojanja Moskve da ojača svoj energetski monopol.

"Rusija pokušava stvoriti plinsku ravnotežu OPEC-u, što bi joj, uz bilateralne ovlasti, dalo puno veći međunarodni utjecaj zbog plina. Energetska sigurnost izvanredno je bitna za SAD, Europu i sav svijet", rekla je. Najavila je kako kani imenovati koordinatora za energetsku sigurnost u State Departmentu te obnoviti diplomatske napore za gradnju plinovoda "Nabucco" i drugih, koji bi europskim zemljama osigurali opskrbu plinom iz drugih izvora i smanjili ovisnost o Rusiji.

Clinton je na saslušanju u dva navrata spomenula rusku kupnju srbijanske naftne tvrtke Naftne industrije Srbije (NIS) kao upitnu u kontekstu širenja ruskog energetskog monopola. "Tim je izazovima potrebno pristupiti ozbiljnije, posebno prema odnosima Rusije s Ukrajinom, Gruzijom i drugim europskim zemljama, te nedavnoj kupnji te srbijanske naftne tvrtke", rekla je Clinton. Istaknula je da će se o energetskog sigurnosti Europe razgovarati i na travanjskom summitu NATO-a.

"Problem energetske sigurnosti postoji na Zapadnoj polutci s izvoznicima energije, kao što su Hugo Chavez (Venezuela - nafta) i Evo Morales (Bolivija - zemni plin), pa su države zabrinute zbog opskrbe energijom, posebno u Europi", kazala je Clinton.

Na pitanja o nuklearnim ambicijama Irana Clinton je rekla kako će "SAD diplomatskim angažiranjam, uz uporabu svih sredstava, učiniti sve kako bi se Iran spriječio da postane državom s nuklearnim oružjem". "Ni jedna od mogućnosti nije isključena", dodala je.

Naglasila je kako će nova administracija primijeniti širi pristup pitanju islamskog ekstremizma u Afganistanu i Pakistanu.

Prestanak rata u Iraku je prioritet, naglasila je, dodavši kako će prvi korak biti povlačenje američkih snaga iz gradova do kraja lipnja ove godine, u skladu sa sporazumom SOFA, koji su sklopili Busheva administracija i iračka Vlada. Sporazum predviđa povlačenje svih američkih snaga do kraja 2011. "Postoje neke razlike u rokovima, no SAD i predsjednik Obama povlačit će snage, što iračka Vlada ne samo da prihvaća već želi i olakšati", rekla je Clinton.

Izrazila je i snažnu predanost pregovorima o produljenju START-a, sporazuma o strateškom nuklearnom naoružanju, s Rusijom, te jačanju međunarodnih napora da se spriječi širenje nuklearnog naoružanja.

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku John Kerry, koji je također bio među kandidatima za državnog tajnika Obamine administracije, istaknuo je da će "nazočnost Hillary Clinton u inozemstvu odmah poslati signal - Amerika se vratila". Kerry je Clinton nazvao "graditeljicom savezništva" koja je "zavrijedila poštovanje svojih kolega", i koja može pomoći da se "prevlada polarizacija nastala u osam godina" vladavine administracije Georgea W. Busha.

Senator Richard Lugar, vodeći republikanski član Odbora, na saslušanju je predložio više mjera transparentnosti kako bi se izbjegao sukob interesa buduće državne tajnice zbog djelovanja Globalne inicijative, zaklade njezina supruga bivšeg predsjednika SAD-a Billa Clintona. Naglasio je da se zaklada treba odreći stranih donacija dok je Hillary Clinton državna tajnica.

Clinton u uvodnoj riječi na saslušanju nije spominjala zakladu svog supruga.

U sporazumu s Obaminim prijelaznim timom o imenovanju Hillary Clinton državnom tajnicom bivši predsjednik Clinton je u prosincu objavio imena više od 200.000 donatora svoje zaklade, među kojima su mnoge strane države i državnici, posebno iz zemalja Zaljeva. Zaklada je u donacijama primila oko 490 milijuna dolara.

Senatski Odbor za vanjsku politiku u četvrtak bi mogao glasovati o potvrđivanju imenovanja Hillary Clinton, a cijeli Senat do Obamine inauguracije 20. siječnja.