Premda je uspješno restrukturirana i reorganizirana, državna novinska agencija Hina u idućih nekoliko mjeseci naći će se pred vjerojatno najvećim iskušenjem dosad: kako je za tportal potvrđeno iz više izvora, plaće zaposlenih novinara i pratećeg osoblja sigurne su još samo tri mjeseca. Zahvaljujući radikalnom rezu u državnom proračunu i ovogodišnjem smanjenju potpore za čak 23 posto, Vlada će već 1. listopada odlučivati o njenoj sudbini - hoće li joj dati podršku ili je poslati stopama preminulog Vjesnika
Da situacija bude bizarnija, Hina će uoči tog 'biti ili ne biti' datuma ugostiti čelnike europskih novinskih agencija u Splitu te će raspravljati upravo o načinima financiranja javnih medija koje EU prepoznaje kao opće dobro.
Na opasno igranje s nacionalnom agencijom i javnim interesima koje promovira još koncem prošle godine upozorili su Radničko vijeće i Sindikat novinara u Hini, kada se otkrilo da joj je u proračunu za 2014. iznos predviđen za 'ugovor o skupnoj pretplati s državnim institucijama' smanjen s 21,67 na 16,67 milijuna kuna. Obrazloženje je pronađeno u 'reformskim mjerama Vlade', premda istine radi treba dodati i da je u rezovima nadležnog Ministarstva kulture upravo Hina najteže stradala: ukupni proračun Ministarstva smanjen je za samo 3 posto, a Hine za čak 23 posto...
'Ako Ministarstvo ne vrati stavku na staru razinu, to će značiti da je potpuno svjesno usmjerilo Hinu na put Vjesnika. Urušavanje agencije sasvim je izvjesno jer teškoće u kojima bi se našla s tako drastičnim smanjenjem proračuna nemoguće je savladati. To nisu mjere uštede, nego mjere uništavanja Hine!', napisali su radnici i sindikalisti prije punih sedam mjeseci.
Do danas - konkretnog odgovora nema. Neslužbeno se može čuti da je Ministarstvo kulture obećalo pronaći pet milijuna kuna u sredstvima proračunske zalihe kako bi se pokrili troškovi za posljednja tri mjeseca ove godine, ali formalni dogovor ne postoji. Potražili smo i službeni stav Ministarstva kulture, pa nam je odgovoreno da traju pregovori.
'Smatrajući da je - dok se ne pronađe dugoročno održiv model za financijsku autonomiju Hine po uzoru na HRT - potrebno osigurati dodatna proračunska sredstva, na najboljem smo putu da u kontaktima s Ministarstvom financija pronađemo rješenje za financiranje rada Hine iz javnih izvora na razini 2013', kazala nam je glasnogovornica ovog ministarstva Nataša Petrinjak
Drugim riječima, ministrica Andrea Zlatar nada se da će kolega Boris Lalovac negdje izmisliti pet milijuna kuna.
Da apsurd bude veći, problemi u Hini događaju se upravo kada je njeno poslovanje konačno posloženo: broj zaposlenih prošle godine smanjen je za 20 posto, a od današnjih 129 većina ih je angažirana u neposrednoj proizvodnji sadržaja. Računa se da je to minimum ispod kojeg se ne može ići. Godišnji gubici su smanjeni s 3,99 milijuna kuna 2010. na samo 470 tisuća, a ni toga ne bi bilo da na naplatu nije stigao sudski spor star deset godina. Po podacima Ministarstva kulture, novinari i urednici također rade puno više - proizvodnja vijesti porasla je za deset posto, a proizvodnja po zaposlenom za 30 posto, iako su plaće novinara u zadnjih nekoliko godina smanjivane u tri navrata.
Čak je i broj korisnika Hininih servisa porastao, no problem je u općenito neveseloj situaciji na hrvatskom medijskom tržištu: vijesti u posljednje vrijeme mahom traže noviji internetski portali koji muku muče s besparicom, a svi ostali mediji - izuzev HRT-a - nalaze se ili u predstečajnoj nagodbi ili u financijskim teškoćama. Žele platiti što manje i od novca se odvajaju sa sve većim zakašnjenjem, no računa se da će se uskoro postići to da omjer prihoda iz javnih i komercijalnih izvora iznosi 50 - 50 posto. Danas je otprilike na razini 65 - 35 posto.
A koncem rujna ove godine, samo nekoliko dana uoči za Hinu presudnog 1. listopada, u Splitu će se održati glavna skupština Europskog udruženja novinskih agencija (EANA), na kojoj će sedamdesetak direktora i glavnih urednika 32 europske novinske agencije raspravljati upravo o načinu financiranja. Postoji naime konkretan povod za to: Europska komisija je nakon četiri godine usuglašavanja odobrila financiranje francuske agencije AFP iz javnih sredstava jer je procijenjeno da se radi o javnom interesu. Hina je dosad funkcionirala gotovo jednako kao njen francuski pandan, a po svemu sudeći plan je da se tako i nastavi.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je naime preporučila da se hrvatska državna agencija ubuduće financira iz javnih sredstava za javni servis, a prihodima s tržišta za komercijalne servise. Računovodstvo bi moralo biti razdvojeno, a taj kombinirani model već je uspostavljen u petnaest zemalja Europske unije.
Više će se doznati već u rujnu: Hina, koja je upravo ovih dana uvela novi javni servis i web portal s nizom otvorenih sadržaja, perspektivu ima samo ako se negdje iskopa tričavih pet milijuna kuna. U suprotnom, džaba se krečilo...
