Klub SDP-a prošlog je tjedna u saborsku proceduru uputio prijedlog izmjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a SDP-ova zastupnica Marija Lugarić Hini je objasnila da takav zakon treba donijeti žurno, kako bi se već od početka nove akademske godine osigurao studij bez plaćanja školarina za sve redovite studente
'Premijer Ivo Sanader i ministar obrazovanja Dragan Primorac izjavljivali su da podržavaju studentske zahtjeve za besplatnim školovanjem, no nakon toga nisu poduzeli ništa i zato SDP predlaže ovakve zakonske izmjene', kazala je Lugarić.
Objasnila je da je riječ o jednostavnoj izmjeni, odnosno da se traži izmjena važeće odredbe po kojoj trošak redovitog studija država plaća 'dijelom ili u cijelosti'.
SDP traži da se redoviti studij u cijelosti financira iz državnog proračuna, u skladu s izračunom troškova studija po područjima, odnosno po sastavnicama sveučilišta ili veleučilišta, te po broju studenata i nastavnika.
Primjena takvog zakona državu bi godišnje koštala 500 milijuna kuna, a ove godine za školarine bi trebalo izdvojiti 130 milijuna proračunskih kuna, izračunali su u SDP-u.
Na pitanje žele li omogućiti besplatan studij i "ponavljačima", Lugarić je kazala kako to traže za sve redovite studente, a da o kriterijima redovitog studija autonomno odlučuju sveučilišta.
"Ako se kaže da student ima pravo tijekom studiranja jednom pasti godinu, onda studiranje bez plaćanja školarine treba osigurati i onima koji će jednom pasti godinu", objasnila je Lugarić, naglasivši da je takav sustav postojao do prije dvije godine.
Lugarić odbacuje tumačenja da je SDP "upalio" tek nakon studentskih prosvjeda, a podsjetila je da su studenti članovi SDP-ova Foruma mladih uložili suspenzivni veto i pokrenuli peticiju protiv odluke kojom je Senat zagrebačkog Sveučilišta 2007. povećao školarine.
U SDP-u tvrde da je stanje u visokom školstvu znatno gore nego što to priznaju vlasti, a Vladu prozivaju da je usporila povećanje kadrovskih i infrastrukturnih kapaciteta, te posve zaustavila integrativne procese sveučilišta i protuzakonito suspendirala zakonsku obvezu novog načina financiranja visokog obrazovanja.
Tvrde da je pravac razvoja u posljednjih pet godina išao u smjeru suprotnom od deklariranog "društva znanja", da je udvostručen broj studenata koji su prisiljeni plaćati školarine, a resorno ministarstvo posve odustalo od zakonom propisanog nadzora nad stjecanjem i trošenjem novca javnih visokih učilišta te nad upisnim kvotama, koje često premašuju kapacitete visokih učilišta
