Izvještaj naslovljen 'Krivnja i izopćenje: skrivena HIV epidemija pogađa djecu u Istočnoj Europi i Centralnoj Aziji', naglašava teškoće s kojima se susreću djeca koja žive s HIV-om, adolescenti uključeni u rizična ponašanja, trudnice koje koriste drogu i više od milijun djece i mladih koji žive ili rade na ulicama širom regije.

Marginalizirani mladi su izloženi mnogobrojnim rizicima na dnevnoj bazi, uključujući korištenje droge, prodaju seksa i druge vrste iskorištavanja i zlostavljanja koji ih stavljaju pod visok rizik infekcije HIV-om. Trendovi su zabrinjavajući, jer u regiji živi 3,7 milijuna intravenoznih korisnika droga – gotovo četvrtina ukupnog broja u svijetu. Za mnoge, inicijacija u svijet droge počinje u adolescentskoj dobi.

Postojeće usluge u zdravstvu i socijalnoj skrbi nisu krojene prema potrebama adolescenata pod najvećim rizikom, koji su često izloženi moralnoj osudi, pa čak i krivičnom gonjenju kad traže terapiju i informacije o HIV-u.

Djeca i adolescenti koji žive na marginama društva trebaju pristup zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, a ne grubo neodobravanje', rekao je Anthony Lake, izvršni direktor UNICEF-a.

Kako bi došli do mladih ljudi koji žive s HIV-om ili rizikom od HIV infekcije, medicinski i javni autoriteti trebaju stvarati pristupačne servise koji ne osuđuju ikoji mogu odgovoriti na specifične potrebe adolescenata s margine društva.

U Ruskoj federaciji, na primjer, otvoreno je preko 100 ustanova za mlade koje pružaju usluge, informacije, savjetovanje i psihološku pomoć vezanu za reproduktivno i spolno zdravlje. Zdravstveni centar Atis u Moldaviji još je jedna inicijativa koja obećava i spašava živote.

Centar za prevenciju i liječenje HIV-a u Tadžikistanu ruši barijere nepovjerenja kako bi dopro do adolescentica koje prodaju seks. Prema riječima mlade korisnice Centra: 'U početku nisam vjerovala da medicinski pregled, liječenje i kondomi mogu biti besplatni i anonimni. Mislila sam da je to još jedna zamka koju je postavila policija. Isprva sam pristala otići na pregled samo uz pratnju socijalne radnice, ali sada idem sama i ohrabrujem svoje prijateljice i prijatelje da i sami koriste ove usluge.'

Nedavno istraživanje UNDP-a provedeno u šest zemalja u regiji je pokazalo da mnogi odrasli koji žive s HIV-om strahuju od društvene stigme povezane s traženjem terapije jače nego što strahuju od bolesti, čime se epidemija dodatno gura pod tepih i prikriveno širi.

Stigma povezana s HIV-om nije ograničena na odrasle i adolescente. Mlađa djeca koja žive s HIV-om rutinski imaju uskraćen pristup školama i vrtićima te kad se njihov status sazna, suočavaju se s odbijanjem i zlostavljanjem. Alla, udomiteljica djeteta koje živi s HIV-om, kazala je kako je njen sin bio izopćen kad je netko razotkrio drugima njegov HIV status drugim obiteljima. 'Djeca iz njegovog razreda su rekla da je 'odvratan' i odbila se igrati s njim.'

'Ovaj izvještaj poziva na zaštitu prava i dostojanstva svih osoba koje žive s HIV-om ili pod rizikom izlaganja HIV-u, ali posebno nezaštićene djece i mladih. Moramo izgraditi okružje u kojem vlada povjerenje i briga jednih za druge, a ne osuđivanje i isključivanje', rekao je Lake. 'Jedino zaustavljanjem diskriminacije osoba koje žive s HIV-om Istočna Europa i Centralna Azija mogu početi zaustavljati širenje epidemije.'