Hrvatska liječnička komora (HLK) pozvala je u četvrtak Ministarstvo zdravstva da otvori stručnu raspravu o problemima u specijalističkom usavršavanju i u suradnji s HLK-om i drugim relevantnim liječničkim organizacijama pripremi novi model specijalističkog usavršavanja
HLK se u priopćenju poziva na izvješće Državnog ureda za reviziju o učinkovitosti upravljanja ljudskim resursima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koje je pokazalo da ne postoji jedinstvena evidencija rješenja kojima ministarstvo odobrava specijalizacije, nisu doneseni godišnji planovi potrebnih specijalizacija za 2020., 2021. i 2022. godinu, ne postoji niti evidencija zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava i liječničkih ordinacija ovlaštenih za provođenje specijalističkog usavršavanja.
Također ne postoji stalno praćenje starosne strukture i specijalizacija liječnika, što je nužno za praćenje trendova i pravovremeno planiranje kadrova za osiguravanje dovoljnog broja liječnika.
vezane vijesti
“Planiranje specijalističkog usavršavanja gubi svaki smisao i svrhu, ako se provodi metodološki neutemeljeno, bez uzimanja u obzir premalenog broja raspoloživih liječnika i bez razvijanja scenarija kadrovske održivosti”, ističe predsjednik HLK-a Krešimir Luetić.
HLK podsjeća da je još 2016. pripremio prijedlog tzv. „nacionalnih specijalizacija”, novi model koji predviđa nužnu centralizaciju planiranja, financiranja, raspisivanja, dodjeljivanja i nadzora provedbe specijalističkog usavršavanja.
Taj model uspostavlja punu odgovornost svih sudionika procesa, a cilj mu je dizanje kvalitete hrvatskog zdravstva, povećanje učinkovitosti specijalizacija i liječničkih znanja i vještina, što bi dovelo do boljih zdravstvenih ishoda.
Komora poziva Ministarstvo zdravstva da otvori stručnu raspravu o problemima u specijalističkom usavršavanju i u suradnji s HLK-om i drugim relevantnim liječničkim organizacijama u najkraćem mogućem roku pripremi novi model specijalističkog usavršavanja.
HLK je svojim Imenikom liječnika i Digitalnim demografskim atlasom, trenutno jedinom pouzdanom i ažurnom bazom podataka o liječništvu, jasno pokazala kako ima potrebne stručne, podatkovne, kadrovske, infrastrukturne i upravljačke resurse za planiranje i upravljanje specijalističkim usavršavanjem.
Austrija i Slovenija imaju uspješne modele planiranja, upravljanja i kontrole specijalističkog usavršavanja koji vode liječničke komore, to je smjer u kojem treba ići i Hrvatska. HLK je spreman preuzeti tu javnu ovlast od ministarstva.
