Njemačku je tijekom vikenda zatresla politička bomba. Šefica Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Andrea Nahles podnijela je ostavku. Uzročno-posljedično ova bi ostavka mogla dovesti do pada vlade i kraja ere Angele Merkel prije nego što je planirano i prije nego što je sama njemačka kancelarka to očekivala.
Prof.dr.sc. Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo te prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, smatra da ako u SPD-u ne pristupe racionalno tom problemu, već se budu ravnali emocijama, onda bi Njemačka poslije ljeta mogla na birališta. Takav ishod priveo bi kraju, nakon 14 godina, kancelarski mandat Angele Merkel. Dvije godine ranije nego što je planirala
SPD nije dobro prošao na europskim izborima, a nakon 73 godine izgubio je i snažnu utvrdu u Bremenu. Predsjednica stranke Andrea Nahles podnijela je ostavku nakon unutarstranačke rasprave poslije izbornih gubitaka. Problem je i to što se ne vidi jasan nasljednik sada već bivše predsjednice Nahles. Stranku će do izbora novog predsjednika voditi zajedničko tročlano vijeće: Manuela Schwesig, premijerka savezne države Mecklenburg‑Vorpommern, Malu Dreyer, koji je premijer savezne države Rhineland-Palatinate, i Thorsten Schäfer-Gümbel, stranački vođa u saveznoj državi Hessen.
Bandov nam kaže da SPD već duže vrijeme prolazi kroz vrlo turbulentno razdoblje nedovoljno prepoznatih i definiranih politika, odviše birokratskog pristupa političkim izazovima te nedostatne povezanosti stranačkog vodstva sa stranačkom i biračkom bazom. Sve to, smatra, kao posljedicu ima konstantno slabljenje biračke podrške.
'Tako je nekad jaka narodna stranka spala na podršku ispod 16 posto, čime socijaldemokrati ne smiju biti zadovoljni. No s druge strane, kad se pogleda situacija s njihovom sestrinskom strankom u Francuskoj – socijalistima – koji su na zadnjim europskim izborima zadobili podršku od 6,19 posto, onda su svjesni toga da još ima prostora za pad te da moraju povući snažne i odlučne poteze ako žele i dalje utjecati na političke procese u Njemačkoj', mišljenja je Bandov.
Poznavatelji prilika na njemačkoj političkoj sceni smatraju da bi mogla pasti vlada i da bi to ujedno bio kraj ere Angele Merkel. Vladu čini koalicija tradicionalnih saveznika - kršćanskih demokrata (CDU) i bavarskih socijalnih kršćana (CSU) sa socijaldemokratima.
Mnogi u Europi nadaju se da će Merkel uspjeti sačuvati koaliciju dviju tradicionalno velikih stranaka do kraja svog mandata 2021. godine. Merkel je predala vodstvo svog CDU-a nasljednici Annegret Kramp-Karrenbauer u prosincu prošle godine, kada je izjavila da se više neće kandidirati za kancelarku, ali tekući mandat planira odraditi do kraja. Budući da Europska unija u nadolazećim mjesecima traži nove čelnike Europske komisije, Vijeća, Parlamenta i centralne banke te se usput mora baviti Brexitom i Donaldom Trumpom, posljednja stvar koju treba politička je neizvjesnost u svojoj najvećoj državi članici, piše Politico.eu.
>>> Teški pregovori: Kakav je to specijalan zadatak Plenković dobio u Bruxellesu?
Naš sugovornik smatra da smo u ovom trenutku još dosta udaljeni od pada vlade Angele Merkel jer takav rasplet racionalno ne odgovara članicama tzv. velike koalicije.
'Predstavnici CDU-a i CSU-a javno su izjavili da ostaju vjerni postojećem koalicijskom sporazumu. SPD se trga između nekoliko razmišljanja, od trenutnog napuštanja koalicije do ostanka do kraja mandata ove vlade', navodi ovaj stručnjak za međunarodne odnose.
Ipak, nastavlja, većina socijaldemokrata Njemačke već sada najavljuje da u novoj velikoj koaliciji sigurno neće sudjelovati. Naglašava da je to bio stav i prije zadnjih izbora, a i nakon njih, no SPD je na kraju ipak još jednom ušao u veliku koaliciju, nakon što je propalo sondiranje terena za formiranje tzv. Jamajka koalicije (CDU/CSU plus liberali i zeleni, a stranačke boje spomenutih odgovaraju bojama zastave te karipske zemlje).
'Uglavnom, ako bi Njemačka izašla na izbore odmah nakon ljeta, dakle u ranu jesen, SPD bi jako teško mogao potvrditi svojih trenutnih 152 zastupnika njemačkog Bundestaga, dapače – vjerojatno može računati na snažan pad broja svojih zastupnika. Ako bi koalicijska vlada ostala do kraja mandata, postojala bi mogućnost da se politički preustroje, osnaže jedinstvo stranke, jasnije definiraju i snažnije zastupaju socijaldemokratske politike te iznađu kvalitetno kadrovsko rješenje za birače SPD-a. Ako se rješavanju trenutne političke situacije ne pristupi racionalno, nego se bude vodilo emocijama, vrata novih izbora bit će širom otvorena', mišljenja je stručnjak.
SPD se trenutno kao stranka bori za goli opstanak jer mu pozicije na lijevom dijelu političkog spektra sve ozbiljnije preuzimaju Zeleni.
Mogu li Zeleni zamijeniti SPD? 'Zeleni se već duže razdoblje nude biračima kao snažna alternativa, kako trenutnoj koaliciji (CDU, SPD, CSU), tako i desnim strankama, posebno Alternativi za Njemačku (AfD). Uz to vrlo jasno zastupaju svoje politike, posebice politike održivog razvoja, koje su pod globalnim pitanjem klimatskih promjena zadobile snažnu pozornost u razvijenim društvima zapadne i sjeverne Europe, tako da su zelene stranke u tim društvima dobile snažniju potporu na zadnjim europskim izborima, primjerice u Njemačkoj su imali podršku od 20,5 posto', objašnjava Bandov.
Što se tiče trenutne političke krize, stručnjak navodi da Zeleni zagovaraju nove izbore jer ih vide kao svoju šansu da se snažnije pozicioniraju u njemačkom parlamentu, ali i da tako osnaženi uđu u vladu te da upravljaju političkim procesima, bilo kao veći, bilo manji partner, ovisno o potencijalnoj koaliciji, ali svakako kao vrlo snažan partner, koji će se morati pitati za mišljenje.