U škotskom glavnom gradu tijekom sljedećeg tjedna održat će se završna svečanost s proglašenjem najboljeg europskog muzeja što je za struku ekvivalent znamenitom kipiću što ga Amerikanci dodjeljuje za najbolja filmska ostvarenja godine. Baš za to nagradu ove godine nominiran je tek tri godine star muzej kojem je Ivana Skočić na čelu, a smješten na Prviću, prvom u niski slikovitih šibenskih otočića tek koju milju udaljenom od na kopnu mu najbližih Vodica.

'EMYA, Europian Museum of the Yaer Award već 38 godina potiče kvalitetu, kreativnost i inventivnost na polju europske muzeologije i pritom ne pravi razliku između malih, srednjih i velikih muzeja, njihovih budžeta i popularnosti. Kao institucija EMYA se nalazi pod pokroviteljstvom Vijeća Europe što uključuje znatno veći broj država od onih koje su u Europskoj uniji, primjerice uključuje i Srbiju, BiH, Tursku. Ove godine nominirano je 42 muzeja iz 21 zemlje, a na samoj svečanosti okupit će se više od 200 sudionika i oči čitave Europe bit će uprte u nas. U tom smislu pojavljivanje našeg malog muzeja s otoka Prvića u takvom društvu već je velik uspjeh', govori Ivana Skočić

Osim nagrada za najbolji europski muzej, na svečanosti EMYA dodijelit će se i druge nagrade. Primjerice, nagrada koja nosi ime Kennetha Hudsona, osnivača EMYA, a namijenjena je onim muzealcima koji su se odvažili na nekonvencionalan, često i kontroverzan doprinos u redefiniranju klasične uloge muzeja.

Dodjeljuje se i Silletto Prize i ide onom muzeju koji u svom radu posebno dobro surađuje s lokalnom zajednicom i volonterima. Postoje i specijalne nagrade namijenjene onim muzejima čija su vodstva bila posebno inovativna u razvoju javne uloge muzeja i čija iskustva mogu poslužiti drugim europskim muzejima. U trenutku kad Ivana Skočić sleti u Glasgow, neće biti poznat nijedan od nagrađenih muzeja, jer njihovim voditeljima tek predstoje završni intervjui pred žirijima koji će svoje odluke priopćiti 16. svibnja. Ono što se već zna jest to da nagrada Vijeća Europe ide u Francusku, dodijeljena je Muzeju za europsku i mediteransku civilizaciju (MUCEM) iz Marseillea.

'Kad znadete da je taj muzej zadnja riječ suvremene muzeologije koji prikazuje nevjerojatno bogatu povijest našeg kontinenta i njegova sredozemnog ishodišta (što uključuje i njegovo arapski dio) te da žiri u svom obrazloženju tvrdi kako je riječ o 'suvremenoj Agori koja oduzima dah', onda se pitate što u takvom moćnom društvu može mali muzeju iz Prvića', kaže Ivana i odmah dodaje kako je te njezine dvojbe još tijekom procesa aplikacije rastjerala Zvjezdana Antoš, nacionalna koordinatorica EMYA.

'Riječ je o tome da Europa cijeni posebnost i posebice važnost muzeja za lokalnu zajednicu, a tu je naš muzej uz bok onima iza kojih stoje budžeti o kojima Hrvatska može samo sanjati', kaže Skočić ističući kako je muzej posvećen Faustu Vrančiću uza sav lokalni značaj istodobno i velika europska priča, i to ne samo zato što je izgradnju Memorijalnog centra sufinancirala Europska unija s 960.000 eura (ukupna je investicija 1,3 milijuna eura).

Faust Vrančić, veliki hrvatski humanist, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, svećenik i biskup rodio se u Šibeniku 1551. godine, umro u Veneciji 1617., a cijeli njegov život gotovo da može biti paradigma razgranatog europskog životopisa: put ga je vodio do Padove, Praga, Budimpešte, Rima… Faust je rodni grad napustio još kao desetogodišnjak i cijeli je svoj život proživio izvan domovine, ali je za njom uvijek čeznuo. Njegova obitelj imala je ljetnikovac na otoku Prviću, a Faust je, po vlastitoj želji, na otoku i pokopan, a njegov grob nalazi se u crkvi sv. Marije u Prvić Luci. Prvićani su desetljećima razmišljali kako će se odužiti autoru priručnika 'Machinae novae' u kojem je opisao 56 raznih uređaja i tehničkih rješenja te tvorcu znamenitog 'Petojezičnog rječnika' u kojem je prvi put, ravnopravno uz svjetski poznate jezike latinski, talijanski, njemački i mađarski, uvrstio i dalmatinski, odnosno hrvatski jezik. Priču o Centru 'Faust Vrančić' prije nekoliko je godina pokrenula Udruga Narodno zdravlje, pod vodstvom dr. Vladimira Lučeva te Poljoprivredno-turistička zadruga 'Faust Vrančić' i njezin tadašnji predsjednik Ivan Nimac.

Zahvaljujući njihovu entuzijazmu i upornosti, ideja je 2102. godine postala stvarnost. Usto, dr. Lučev u svoje slobodno vrijeme izrađivao je makete Vrančićevih strojeva prema predlošcima iz priručnika 'Machinae novae' koje su danas dio stalnog postava Centra. Iza projekta je poslije stao Grad Vodice, a zgradu je projektirao splitski arhitekt Vinko Peračić i njegov projektni biro, a Peračić je i autor likovnog postava.

U vanjskom dijelu Centra koji je okružen mediteranskim vrtom posjetitelji mogu razgledati tri najveća izuma Fausta Vrančića u prirodnoj veličini: lančani most, mlin za masline i padobran. Stalni muzejski postav nudi, uz male makete Faustovih izuma, i prikaz njegova života kroz multimedijalni sustav, a postavljeno je i nekoliko ekrana s interaktivnim igricama u kojima glavnu ulogu imaju Vrančićevi strojevi.
U prezentaciji pred izbornicima EMYA Ivana Skočić namjerava iskoristiti i iskustva koja je dobila u radu sa stranim turistima.

'Ono što ih posebno fascinira jest to da je naš Faust razrađivao ideje velikog Leonarda da Vincija. Naime Leonardo je napravio nacrt padobrana, a naš Faust ga je izradio. Nadalje, Brooklyn Tidal Mill koji i danas postoji na Long Islandu u New Yorku sagrađen je u 17. stoljeću po Faustovim nacrtima. Faust je važan i u suvremenom dobu: Ludwig Wittgenstein, veliki austrijski filozof i matematičar bio je fasciniran dok je izučavao 'Machinae nouvae'. Sve to pokazuju Faustov značaj na samo za Prvić i Šibenik i Hrvatsku, nego ga pozicionira na svjetsku pozornicu', kaže Skočić i ističe da je od otvaranja Centar obišlo oko 13.000 posjetitelja, od najmlađih do najstarijih iz svih krajeva Hrvatske, regije i svijeta. Čak 60 posto njih dođe na temelju preporuke prijatelja, a mnogi od njih dolaze više puta i dovode znance', kaže Skočić dodajući kako je muzej važan i za razvoj otoka, što EMYA također cijeni.

'Memorijalni centar svakako pomaže ostvarivanju održivog razvoja mjesta, a time i otoka. Poljoprivredno-turistička zadruga 'Faust Vrančić' među nositeljima je tog razvoja, a u suvenirnici u Centru posjetiteljima nude svoje i proizvode s drugih šibenskih otoka. Otok Prvić bogat je različitim vrstama mediteranskog voća i bilja, a članovi zadruge od njega su napravili ukusne i mirisne autohtone proizvode', ističe Skočić i dodaje kako nominacija za EMYA donosi nove izazove pred mali muzej (uz nju u muzeju je stalno zaposlen još jedan djelatnik, a tijekom sezone pridruži im se još jedna studentica).

'Strategija kojom se vodimo prilikom upravljanja Memorijalnim centrom objedinjuje stvaranje imidža destinacije, tj. otoka Prvića kao Faustovog otoka, ali u njegovo uključivanje u iznimno bogatu, a još uvijek nedovoljno iskorištenu priču Šibensko-kninske županije. Svi znaju za Nacionalne parkove Krka i Kornati i za njih turiste ne treba nagovarati, oni sami inzistiraju da obiđu ta mjesta. Za Fausta mnogi čuju tek kad se zateknu u Vodicama. Zato nam ova nominacija mnogo znači, jer će se na taj način o Prviću i Faustu čuti znatno šire. A čut će se i da ove godine pripremamo novu ponudu: priču o tri čudesna šibenska otoka od kojih svaki nudi jedinstven doživljaj. Riječ je o obilasku Prvića, Zlarina i Krapnja, i njihove tri znamenitosti: Muzeja Fausta Vrančića, Koraljarskog centra na Zlarinu i Muzeja spužvarstva na Krapnju. Sumnjam da u Europi na tri otoka na tako maloj udaljenosti možete naći tako bogate sadržaje', zaključuje ravnateljica Skočić.