O procjenama ukupne štete koje su tri slavonske općine pretrpjele u poplavi još je prerano govoriti, no ministar Ranko Ostojić procijenio je danas da će za sanaciju svake kuće uništene u poplavi trebati oko 20 tisuća eura. Koliko su stvarno stradale kuće u poplavi i na koji način će se provoditi sanacija, pitali smo profesora Zorislava Sorića iz Zavoda za konstrukcije Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Sorić ističe da je pitanje budućnosti kuća i drugih objekata na poplavljenom području kompleksno te ovisi od građevine do građevine i tla na kojem se nalazi.
'U pravilu ako se objekti nisu srušili dok je nadirala voda, ne bi se trebali naknadno rušiti ako su kvalitetno građeni', tvrdi Sorić. Iznimke mogu biti građevine koje se nalaze na klizištima.
'Ako se kuća nalazi, primjerice, na kosini gdje je došlo do klizanja tla, može objekt biti stabilne konstrukcije, ali to ne mora puno značiti', upozorava.
Otežavajuća okolnost je to što su objekti koji se danas nalaze pod vodom u istočnoj Slavoniji, kao i susjednim područjima, uglavnom građeni od opeke.
'Dok voda gotovo ne šteti betonu, zidovi od opeke dosta upijaju. Ako se radi o dobrim građevinama koje imaju deblje zidove od opeke i armirani strop te konstrukciju, onda će se voda s vremenom isušiti. No ako se radi o objektima građenim prije 50 i više godina, koji uz to imaju i tanke zidove, moguća su ozbiljnija oštećenja, pa i urušavanja, osobito uslijed nadiranja vodenog vala ili nekih predmeta koji povećavaju opterećenje', upozorava Sorić.
Uslijed djelovanja vode, nosivost zidova je slabija, ali njihova čvrstoća opet raste nakon sušenja koje može potrajati i godinu dana.
'Tu je presudan materijal. Ako je opeka porozna, upit će više vlage, a dobro pečena opeka upija manje i brže se suši. Postoji i mogućnost razgradnje opeke slabije kvalitete ako se voda zadrži dulje vrijeme. Međutim, nadam se da će se ova voda u Slavoniji povući kroz tjedan dana, tako da ne očekujem teške posljedice zbog kojih bi trebalo rušiti veći broj objekata', zaključuje Sorić.
