Toshiba, Nissan, Mazda, Mitsubishi, Hitachi, Shimazu, Nippon Steel & Sumitomo Metal, Japan Airlines, Japan Tobacco, Marubeni, Yazaki, Chubu, Hitachi, Ana Hoidings … samo su neke od 30-ak kompanija s čijim je menadžerima kao i čelnim ljudima Japanske gospodarske federacije Keidanren Milanović razgovarao o mogućnostima ulaganja u sektoru energetike i proizvodnje.

Nakon sastanka, Milanović je novinarima izjavio: 'Mi s Japanom ne surađujemo dovoljno i ovo je bio poziv i njihovom premijeru i najvišem političkom vrhu, predstavnicima najvećih korporacija da su dobrodošli u Hrvatsku. Da Hrvatska pruža sigurnost za ulaganja, najnižu razinu korupcije, bez korupcije, dakle to je važna stvar koju ponavljam cijelo vrijeme i ovdje su neki od predstavnika najvećih korporacije tome svjedočili'.

Neke od tvrtki s čijim se predstavnicima Milanović sastao već jesu prisutne u Hrvatskoj, poput proizvođača cigareta Japan Tobaccoa ili Shimazua, proizvođači medicinskih i analitičkih uređaja te Yazakija, koji u Zagrebu ima inžinjering centar. Što se tiče ostalih koji bi tek mogli doći, Mazda i Toshiba, Mitsubishi i Nissan nisu nepoznati hrvatskom tržištu (prisutni su u smislu prodaje, ali ne i prozvodnje) dok je moguće zamisliti što bi za Hrvatsku značilo ulaganje nekog poput elektroničkog diva Hitachi i/li Itochu korporacije koja, između ostalog, ima i proizvodnju hrane. Kemijska industrija Sekisui prepoznata je kao svjetski lider u proizvodnji karbonskih vlakana, Nippon Steel&Sumitomo Metal vodeći je proizvođač čelika, a s Marubenijem (iako je riječ o tvrtki koja je priznala i platila milijunske kazne za korupciju) HEP pregovara o strateškom partnerstvu za Plomin C.

Osim što je interes japanskih gospodarstvenika pojačala spomenuta investicija tvrtke Marubeni u hrvatski elektroenergetski sustav, Hrvatska je pažnju japanskih tvrtki posebno privukla i ranije - ulaskom u EU uoči kojega su Zagreb posjetili upravo izaslanici Japanske gospodarske federacije Keidanren. Tada ih je primio potpredsjednik Vlade te ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić te su prozborili koju o budućim oblicima suradnje i intenziviranju ulaganja. Japanci su tada pohvalili napore hrvatske Vlade usmjerene prema reformiranju sustava, ali i naglasili potrebu izvršenja prilagodbe hrvatskog gospodarstva uvjetima i zahtjevima europskog i svjetskog tržišta.

Grčić (ovaj put) nije u Japanu s Milanovićem, no (u ovoga puta 'skromnom', izaslanstvu) jest Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova, zadužen i za gospodarsku diplomaciju kojoj je jedan od glavnih ciljeva promocija hrvatskog izvoza i privlačenje stranih investicija. Kao i Tomislav Saucha, predstojnik Ureda predsjednika Vlade te Neven Pelicarić, Milanovićev savjetnik za vanjsku politiku i zadužen za pripremu premijerovih vanjskopolitičkih aktivnosti, kazao nam je glasnogovornik Vlade Nikola Jelić, dodavši da odgovore oko troškova putovanja premijera i ostatka izaslanstva još nema budući da službeni posjet Milanovića Japanu još traje.

No, zato je još jednom istaknuo da je 'jedan od glavnih razloga posjeta Milanovića Japanu upravo jačanje gospodarske suradnje između Hrvatske i Japana kao jednog od najjačih svjetskih gospodarstava, predstavljanje mogućnosti ulaganja (japanskim investitorima) u Hrvatsku te poticanje japanskih investitora na ulaganje u Hrvatsku i na poslovnu suradnju s hrvatskim kompanijama, a sve u cilju rasta hrvatskog gospodarstva i stvaranja novih radnih mjesta'.

U očekivanju konkretnih rezultata, a s obzirom na dosadašnje (ne)uspjehe gospodarske diplomacije i ne baš lako prizivanje konkretnih posljedica Grčićeva susreta s Japancima, zasad ostaje tek nada da ovaj posjet neće ispasti još jedna recka u popisu Vladinih službenih putovanja uz opasku da je ovo bio taj prvi put jednog hrvatskog premijera u Japanu.