Njemački list, inače sudionik dugotrajnog medijskog istraživanja brutalnosti hrvatske policije nad migrantima, u članku naslovljenom 'Gori od Morije' navodi da zlostavljanja sigurnosnih snaga Hrvatske i Grčke graniče s mučenjem i ismijavaju europske vrijednosti. Moria je bio logor za migrante na grčkom Lezbosu, poznat i kao 'sramota Europe', najveći i najgori takav logor na području Europske unije. Uništen je lani u katastrofalnom požaru, a iako je planirana izgradnja novih kampova, migranti na tom otoku i dalje žive u neljudskim uvjetima, pod šatorima.

Premijer Andrej Plenković ljetos je izrazio očekivanje da će Hrvatska biti primljena u Schengen tijekom 2022. godine. Ulazak u tu europsku zonu slobodnog kretanja - poremećenu, doduše, migrantskom krizom 2015. i pandemijom - podrazumijeva jednoglasan pristanak država članica EU-a. Njemačka vlada u procesu je formiranja, a izvjesno je da će veliku ulogu u budućoj vladajućoj koaliciji imati Zeleni, poznati i kao snažni kritičari brutalnosti hrvatske policije još od 2018., otkad kreće dokumentiranje izjava, fotografija i snimaka nasilja nad migrantima u pograničnom području s BiH. Upravo se Zelenima sad smiješi pozicija ministra ili ministrice vanjskih poslova.

Der Spiegel opetuje da je u Hrvatskoj riječ o 'sustavnom', a ne pojedinačnom nasilju nad migrantima te otvoreno poziva buduću njemačku vladu da stopira Zagreb na putu u Schengenski prostor.

Analitičar Raos, za početak, ističe da Der Spiegel 'nije tako ozbiljna ni tako utjecajna publikacija' kako bi netko mislio u Hrvatskoj. Po njemu, relevantnije je ono što pišu Frankfurter Allgemeine Zeitung i Süddeutsche Zeitung jer Der Spiegel ima populističku dimenziju. Osim toga, Njemačkoj slijede dugi i komplicirani pregovori oko formiranja vlade, a o konkretnim kadrovskim rješenjima još uvijek se ne razgovara iako mediji već izlaze s nekim imenima, uključujući ono Annalene Baerbock, dopredsjednice Zelenih i potencijalne šefice diplomacije u koalicijskoj vladi socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza.

'U cijeloj izbornoj kampanji Balkan i Hrvatska uopće nisu bili tema. Migranti ponešto, ali glavne priče su pandemija, porezi, mladi, obrazovanje, infrastruktura i socijalna pitanja. Na stolu nove njemačke vlade je novi koncept useljavanja, po uzoru na Kanadu, sustav bodovanja po kojem se privlače visokoobrazovani i deficitarni kadrovi. Svakako, Zeleni će inzistirati na ljudskim pravima, humanoj politici i afirmativnom pristupu prema migrantima i tu možemo očekivati kritike ako se nastave ovakve situacije na hrvatskoj granici. A visi li nam članstvo u Schengenu? To ne ovisi samo o Njemačkoj, ali svakako ovisi o tome kako će se Hrvatska sad postaviti na terenu, kao i o umješnosti naše vanjske politike. Nadajmo se najboljem', kaže Raos.

Schengen je, tumači analitičar, dvosjekli mač.

'S jedne strane, svjesni smo toga da se svašta događa i na hrvatskoj i na grčkoj granici. Svjesni smo toga i da grčka vlada uopće nije reagirala na sve optužbe na njihov račun dok je kod nas pokrenut proces suočavanja s tim problemom. Može netko reći da taj proces nije iskren, da nije dovoljan, ali ipak se nešto događa', ističe analitičar.

Dodaje da se situacija dosta promijenila od 2015. godine, kada su Njemačka i zapadnoeuropske zemlje široko otvorile vrata ilegalnim imigrantima.

'Nijemci su se zapravo dosta zatvorili. U tom smislu, oni od Hrvatske očekuju da tvrdo čuva granicu i zapravo je to jedan od preduvjeta Schengena. Našli smo se u apsurdnoj situaciji da, recimo, danska vlada hvali Hrvatsku kako štiti vanjske granice EU-a dok danske nevladine udruge donose izvješća o nasilju nad migrantima. Tako da tu ni pozicija Bruxellesa ni Berlina nije previše vjerodostojna', napominje Raos.

Ukoliko Zeleni osiguraju resor vanjskih poslova, hoće li oni usporiti pristupanje Hrvatske Schengenu s obzirom na to da su već javno i snažno osuđivali kako brutalnost hrvatske policije, tako i licemjernu poziciju Berlina i zapadnoeuropskih zemalja? Analitičar smatra da treba sagledati širu sliku, pa će to ovisiti i o ukupnom razvoju migrantske krize nakon povlačenja Amerikanaca iz Afganistana, kao i o pozicioniranju Turske.

Kamere na policijskim odorama - zašto ne?

'Od novog njemačkog ministra očekuje se da generalno ponudi novi smjer u EU, a onda i zajedničku politiku oko migracija, azila i zaštite vanjskih granica. U tom smislu, ne bih svodio cijelu priču samo na Zelene. Da, naravno da će oni biti najveći kritičari, ali to neće biti samo njihova vlada. Osim toga, krajnja odluka o Schengenu je na Europskom vijeću, a to naravno ovisi i o tome kako će se stvari razvijati na terenu u samoj Hrvatskoj i hoće li biti 'kontrole štete'. Europska policija ima različite mehanizme; vi znate da u nekim zemljama imaju kamere na policijskim odorama i bilježi se svako postupanje mimo propisa. Mnoge zemlje idu u tom smjeru i to je jedna od mogućnosti', upućuje Raos, dodajući da je riječ o skupom rješenju uz koje ide niz dodatnih elemenata.

Promišljajući izvjesnost transparentnog epiloga nasilja sa snimke koja je šokirala ministra Davora Božinovića i europsku povjerenicu za unutarnje poslove Ylvu Johansson, Raos naglašava upravo značenje pritiska iz Njemačke.

'Što se tiče Hrvatskog sabora, ova Vlada baš i nema oporbu. Svi znamo da je taj konkretni ministar jedan od stupova Vlade i čovjek od posebnog premijerovog povjerenja, na kraju krajeva važan je i zbog Stožera civilne zaštite u uvjetima pandemije. Možda će u sklopu kontrole štete biti nekakvih smjena u MUP-u i policiji, ali da se dogodilo nešto vjerodostojno znat ćemo prvenstveno po eventualnoj obustavi izvješća o nasilju, po tome da takvih snimki više ne bude. U suprotnom, bit će problema s Berlinom.'

Nijemcima, inače, Hrvatska baš i nije u fokusu. Bilateralni odnosi pokvareni su još od Lexa Perković 2013. godine, a ima tu i drugih točaka prijepora, poput hrvatske politike prema BiH.

'U Njemačkoj često imaju više razumijevanja za ono što kaže službeno Sarajevo, pod dojmom su da kod nas vanjska politika previše ovisi o tome što kaže HDZ BiH. Sad imamo i novog visokog predstavnika za BiH, Nijemca iz redova CDU-a, a i SAD stišće da se napravi izborna reforma uoči izbora iduće godine, pa možda nešto i bude iz svega toga. Kod nas se, inače, automatizmom misli da su Nijemci naši saveznici, a to je malo smiješno. Oni imaju neke svoje ideje i svoje interese, a hoćemo li im se mi prilagoditi, to ovisi o našoj Vladi. Premijer je vrlo lojalan član Europske pučke stranke, imao je značajnu ulogu u pozicioniraju predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. No to nije jedina dimenzija bilateralnih odnosa', ističe Raos, dodajući da je Njemačka, baš kao i Italija, za Hrvatsku nezaobilazna suradnica - neovisno o tome tko je na vlasti u Berlinu i Rimu.

Analitičar zaključuje da će novoj njemačkoj vladi u okviru Europske unije glavni izazovi biti Poljska i Turska.

'Tko god da tamo na kraju bude ministar, ne bih mu bio u koži. Inače, ta vlada će biti težak kompromis, pa se trebamo nadati, zbog budućnosti EU-a, da će koalicija biti kvalitetna i stabilna. Njemačka ima puno internih problema o kojima se malo govori, a to su rastuće socijalne razlike, siromaštvo među djecom i digitalizacija javne uprave, u čemu su iza nas iako su najvažnija i najmoćnija zemlja Europe. Imaju oni puno svog posla.'