Oporbeni saborski zastupnici, iako u prvom čitanju podupiru prijedlog zakona o policijskim ovlastima, u današnjoj su raspravi izrazili razočaranost činjenicom da zakon od kojeg se puno očekivalo donosi samo dvije nove policijske ovlasti, a većinu rješenja prepušta podzakonskim aktima koje bi trebao donijeti ministar unutarnjih poslova.
'Je li oduzimanje mobitela i automobila ključna stvar kojom ćemo povećati sigurnost policajaca', upitao je Goran Beus Richembergh (HNS).
Upozorio je da građane često ugrožava nemoć policije nejasnih ovlasti, a kao primjer je naveo općinu Donji Kukuruzari, u kojoj na izborima smijenjeni bivši načelnik već 16 dana odbija napustiti svoje mjesto, a policija mu ne može ništa.
Beusu Richemberghu nije jasno ni zašto se ponovno uvodi sustav zaštite posebno štićenih osoba. 'Je li vladina procjena da su ugroženi najviši državni dužnosnici', upitao je Beus Richembergh.
Kao problem policije naveo je i prekomjerno administrativno osoblje s radnim beneficijama, kao i lošu pokrivenost određenih područja. Naveo je, tako, da je Velika Gorica do lani bila bez ijednog prometnog policajca, iako je na njezinu području autocesta i zračna luka.
I Šime Lučin (SDP) nezadovoljan je, jer predloženi zakon nije postavio širi okvir policijskih ovlasti. 'Prije više mjeseci, nakon nekoliko teških zločina, ubojstava u Zagrebu i velikih razbojstava, naslušali smo se obećanja da će se policijske ovlasti bitno proširiti', kazao je Lučin, upozorivši da je u predloženom zakonu samo šest članaka koji ne trebaju dodatni pravilnik.
'Hoćemo li mi uopće imati provedbeni zakon ZKP-a ili će to sve biti regulirano pravilnicima', upitao je Lučin.
Nezavisnom Dragutinu Lesaru smeta što zakonom nisu regulirani poslovi kriminalističkog istraživanja, a podsjetio je da su takve poslove u T-HT-u ilegalno radili njemački detektivi, koji su 'istraživali seksualnu kondiciju građana'.
Lesar se protivi i odredbi po kojoj policija može trajno čuvati podatke i u slučaju da je kaznena prijava odbačena, odnosno da nije pokrenut kazneni postupak.
Državni tajnik u MUP-u Ivica Buconić uzvratio je, međutim, da nema govora o kršenju ljudskih prava, jer se ne čuvaju podaci o osobama, nego o događajima, kako bi ih policija mogla povezati i rješavati stare slučajeve.
Odbacio je i primjedbe da Hrvatska ima previše loše raspoređenih policajaca, naglasivši da je u Hrvatskoj 400 policajaca po glavi stanovnika, a da se taj broj u zemljama EU kreće između 220 i 460, budući da praksa nije ujednačena.
Najavio je, međutim, da će se broj policijskih uprava i postaja osuvremeniti, budući da su sada prilagođene stanju od prije 30 godina i ne prate kasnija migracijska kretanja.
Po novom zakonu policajac bi, primjerice, građaninu na ulici i bez njegov pristanka mogao privremeno oduzeti vozilo i predmete (npr. mobitel) ako je to potrebno radi spašavanja nečijeg života, sprječavanja kaznenog djela po službenoj dužnosti ili zbog progona počinitelja.
Predviđa se ukupno 25 policijskih ovlasti - od prikupljanja, procjene, pohrane, obrade i korištenja podataka, provjera i utvrđivanja identiteta, prikupljanja obavijesti od građana, dovođenja i privođenja, traganja, privremenog ograničavanja slobode kretanja, pregleda osoba i premetačina prostorija, raspisivanja nagrada i snimanja na javnim mjestima, podizanja kaznenih prijava i zaštite žrtava do prikrivenih policijskih radnji te zaštite žrtava kaznenih djela.
Detaljno je propisana i uporaba 13 dopuštenih sredstava prisile - tjelesne snage, suzavca (novo u zakonu), palice, lisičina, službenih pasa, konja, posebnih motornih vozila, uređaja za prisilno zaustavljanje vozila, kemijskih sredstava, vodenih topova, eksplozivnih sredstava te vatrenoga i posebnog oružja.
