Poziv je upućen organizacijama civilnog društva te znanstvenim i stručnim organizacijama da Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost podnesu prijedloge kandidata i kandidatkinja koji moraju zadovoljavati uvjete propisane Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima.

Član i zamjenik člana Vijeća, podsjetimo, ne može biti osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske, a ne smije biti ni član političke stranke. Također, ne smije biti osuđena za kaznena djela ili da se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, kao ni biti osuđena za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora ili se protiv nje vodi postupak za takav prekršaj.

Članovi i zamjenici članova Vijeća su osobe koje uživaju profesionalni ugled u javnosti i svoju funkciju obavljaju kao počasnu u razdoblju od četiri godine, s mogućnošću ponovnog imenovanja. Oni također moraju proći temeljnu sigurnosnu provjeru sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama, a za pristup klasificiranim podacima moraju ispunjavati uvjete utvrđene Zakonom o zaštiti tajnosti podataka.

Uz obrazloženi prijedlog kandidata i/li kandidatkinje s naznakom predlaže li se osobu za člana ili zamjenika člana Vijeća te životopisom, adresom prebivališta, brojem telefona i e-mail adresom, potrebno je dostaviti kopiju osobne iskaznice te vlastoručno potpisanu izjavu kandidata da nije član nijedne političke stranke te da pristaje na kandidaturu i na provođenje temeljne sigurnosne provjere.

Prijedlog se s potrebnom dokumentacijom dostavlja preporučenom pošiljkom na adresu Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u roku od 15 dana od dana objave javnog poziva u Narodnim novinama, a sve detalje možete vidjeti u javnom pozivu objavljenom i na internetskim stranicama Sabora

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost razmotrit će sve podnesene prijedloge, utvrditi udovoljavaju li kandidati propisanim uvjetima i od nadležnih agencija zatražiti provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate te potom utvrditi i podnijeti Saboru Prijedlog odluke o imenovanju pet članova i pet zamjenika članova Vijeća za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti.

Što bismo sve mogli da imamo građanski nadzor nad policijom ...

Rečenicu 'da imamo profesionalan i dobro organiziran građanski nadzor, znali bismo ima li zloupotreba policije ili nema' moglo se čuti nebrojeno puta proteklih mjeseci, pa i više, u kojima smo opet slušali o navodnom praćenju i prisluškivanju, primjerice bivšeg SDP-ovca Slavka Linića, preko suca Ivana Turudića, do Mostova Bože Petrova. Vijeće koje je trebalo nadzirati ono što rade policijske službe nije bilo imenovano nakon što je prije nešto više od godinu dana propao natječaj na kojemu se biralo nadzornike, a neki od prijavljenih nisu ni znali što im je u opisu posla. Tada je, doduše, bilo i poziva na promjenu zakona u smislu poboljšanja, ali sve je nekako zamrlo do nedavnih prošlomjesečnih prepucavanja u slučaju Petrov.

Da Zakon o policijskim poslovima i ovlastima ima niz manjkavosti, koje se očituju već u samom početku kad treba izabrati kandidate, upozoravao je prošle godine i dio aktualne vlasti tada u oporbi, a sada vlast, ukazujući na to 'da Vijeće ima članove i zamjenike, no ne zna se kako se ti zamjenici određuju i kada stupaju na scenu – kad član odustane od rada u Vijeću ili već onda kada nije u stanju doći na sjednicu.

Također, po zakonu stručna služba koja treba biti u funkciji Vijeća je u Ministarstvu unutarnjih poslova, a onda se opet ne zna tko saziva konstituirajuću sjednicu Vijeća, na kojoj treba donijeti poslovnik koji će potvrditi Sabor, a ne zna se tko će ga pripremiti. Ako će to biti stručna služba MUP-a, onda je to po uzrečici 'kadija se tuži, kadija te sudi', govorio je prošle godine tadašnji šef Odbora Miroslav Tuđman, upozorivši i na 'problem sigurnosnih provjera koje traju između tri do šest mjeseci, naime, zakon kaže da se provjera radi za članove Vijeća, ne kandidate, pa je pitanje što ako Odbor odnosno Sabor potvrdi članove Vijeća, a ne prođu sigurnosnu provjeru'.

Ima li Vijeće uopće ovlasti za kvalitetne istrage?

Već godinama pak na propuste u osiguranju neovisnog građanskog nadzora nad policijom upozoravaju organizacije civilnog društva s Centrom za mirovne studije (CMS) na čelu, pa su i prije mjesec dana upozorili da Vijeće zapravo nema ovlasti napraviti kvalitetne istrage.

Štoviše, bivšoj su vlasti, odnosno tadašnjem ministru unutarnjih poslova, a sada šefu Odbora Ranku Ostojiću, uputili, a i novoj vlasti ostaje nekoliko pitanja: 'Zašto nije napravljen model koji bi omogućio ulazak članova Vijeća u OTC? Zašto jedan od kriterija za članove Vijeća nije stručnost i prepoznatljivost u zaštiti ljudskih prava? Zašto Vijeće nije pod Odborom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina? Zašto Vijeće ne može u bilo kojem trenutku ispitati svakog djelatnika MUP-a, već se čeka završetak kriminalističke istrage? Zašto nije uvedena zakonska obaveza da se djelatnici MUP-a moraju odazvati na razgovor članovima Vijeća? Zašto mjere koje provodi PNUSKOK nisu pod ovlastima nadzora Vijeća?'