Stavovi dviju strana toliko su nepomirljivi da se s pravom može reći da se nalaze na najnižoj razini još od rata. U posljednjoj epizodi srpski premijer Ivica Dačić prozvao je Hrvatsku iz Bruxellesa gdje je razgovarao s kosovskim kolegom Hashimom Thacijem o uspostavi graničnih prijelaza između dviju zemalja koje u Beogradu nazivaju administrativnima.

Dačić je znakovito naglasio da je u dosadašnjem dijalogu Beograda i Prištine ostvaren vidljiv napredak, dok se odnosi s Hrvatskom odvijaju u nepovoljnom smjeru. Novi napad na Hrvatsku može se promatrati na dvije razine. Prvo, Dačić je odlučio riješiti problem Kosova, čijim je zatočenikom, zbog dosadašnje politike, postala čitava Srbija. Dačić je toga svjestan. Na putu da otkači Kosovo nailazit će na brojne otpore brojnih desničarskih skupina, ali i Srpske pravoslavne crkve. Zbog toga držanje fronte s Hrvatskom treba poslužiti da se otupi oštrica napada oko Kosova.

Drugo, Srbija je očekivala oslobađajući presudu za Haradinaja, ali nije za Oluju. I u tom smislu oslobađajuća presuda hrvatskim generalima do temelja je protresla srpsku političku scenu i uništila priču koju su godinama pažljivo gradili o jednakoj krivnji svih strana za ratove na području bivše Jugoslavije.

Zbog toga je nakon presude pokrenut niz očajničkih akcija kojima je nastoje uvjeriti svoje biračko tijelo da nije sve gotovo. Tako predsjednik Tomislav Nikolić traži da se oslobode svi Srbi koje je zatočio Haški sud, Vuk Jeremić zakazuje debate o Haškom sudu, a premijer Ivica Dačić uporno proziva Hrvatsku da odbija svaki pokušaju suradnje.

Posljednjom akcijom pred Vijećem sigurnosti kojem je Aleksandar Vučić pokušao objasniti nepravdu koja je nanesena Srbiji potpuno je ogoljen način na koji se u Srbiji, ali i Rusiji i Kini, gleda na neovisnost sudstva. Presude su dobre samo ako su u skladu s očekivanjima političke nomenklature.

Što je pritom napravila Hrvatska? Iako su hrvatski premijer Zoran Milanović i predsjednik Ivo Josipović odmah nakon presude generalima izjavili da je tijekom Oluje bilo zločina i da će Hrvatska nastaviti s progonom odgovornih, službenom Beogradu takve poruke ništa ne znače jer njemu je, očito, bila bitna samo teza o zločinačkom poduhvatu, a on je pao. Time je ravnoteža odgovornosti nepovratno pretegnula na stranu Srbije.

Pusić: Nismo ni mi uvijek bili zadovoljni Haškim sudom

Prvi korak prema normalizaciji odnosa bit će današnji sastanak ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić sa srpskim kolegom koji bi trebao pripremiti sastanak premijera jer je srpski predsjednik Tomislav Nikolić sa svojom retorikom za hrvatsku stranu potpuno neprihvatljiv. Pusić je susjedima poručila da, ako imaju prigovor na haške presude, on ne treba biti upućeni Hrvatskoj, već Ujedinjenim narodima i Vijeću sigurnosti kao osnivačima suda u Haagu. Hrvatska je, kazala je dalje, cijelim tijekom pregovora s Haškim sudom imala obavezu suradnje s Haškim sudom kao nezaobilazan uvjet. 'Mi isto ponekad nismo bili zadovoljni nekim odlukama Haškog suda, ali sve je to dio političkog sazrijevanja da se ne može drugim putem nego kroz institucije', poentirala je Pusić. 

Hrvatski dužnosnici su svjesni da suradnja sa Srbijom nema alternativu, ali da bi se ponovo počelo surađivati, potrebno je da se strasti u Srbiji stišaju. I sam Dačić se retorički zapitao, napadajući Hrvatsku da ga ignorira, imamo li valja neke zajedničke interese. Mir, sigurnost ili potpora putu Srbije u Europsku uniju jedni od njih. A to ćemo postići ako svi prihvatimo međunarodne obaveze i, kako bi rekao general Ante Gotovina, 'ostavimo rat iza sebe i počnemo gledati u budućnost'.