svijet u sedam dana

Hoće li Rusi primiriti Poljake? Na nišanu im je 500 spomenika iz komunizma

30.07.2017 u 14:01

Bionic
Reading

Rusi traže sankcije Poljskoj zbog rušenja spomenika sovjetskim vojnicima iz Drugog svjetskog rata. Zatočenici nizozemskih zatvora igraju se detektiva. Koliko stoji jedan zatočenik Guantanama? Predsjednik Venezuele Nicolás Maduro krade globalni hit 'Despacito' da pridobije glasače. Što je to tokijski 'Dan tele-posla'? Francuzi zatvaraju 17 nuklearki. U tjednom pregledu Davorke Grenac čitajte o najzanimljivijim događanjima tijekom prošlog tjedna u svijetu

U Poljskoj je veselo. Poljaci prosvjeduju zbog sporne reforme pravosuđa, predsjednik Andrzej Duda stavlja veto na dva od tri usvojena zakona, zatim ipak potpisuje zakon o novim ovlastima ministra pravosuđa. Dok Bruxelles prijeti sankcijama zbog nepoštivanja temeljnih demokratskih načela EU-a, a i State Department daje do znanja da prati razvoj događaja, iza ugla čekaju ruski senatori pozivajući Putina da Poljskoj nabaci sankcije.

Ali sankcije su zbog jednog drugog zakona koji je nedavno usvojio poljski parlament. Onoga kojim je omogućeno uklanjanje blizu 500 spomenika za koje se smatra da slave komunizam. Prvi na redu za rušenje je Spomenik vojnicima Crvene armije u središtu Varšave, a Rusi su – poručuje senator Konstantin Kosačev, predsjednik Odbora za međunarodne poslove – posebno emotivni kada je riječ o uspomeni na 600.000 sovjetskih vojnika poginulih u Poljskoj tijekom Drugog svjetskog rata, što se nerijetko koristi kao politička moneta. Poljaci, dakako, imaju svoju verziju povijesti, no Kosačev poziva Putina da 'restriktivnim mjerama' kazni Poljsku i dužnosnike koji su predložili nacrt zakona.

Za to vrijeme gromoglasno i bez dozvole autora predsjednik Venezuele Nicolas Maduro pušta 'Despacito' ne bi li globalnim hitom potaknuo mase na glasovanje ove nedjelje, 30. srpnja, oko toga tko će ih predstavljati u Ustavotvornoj skupštini i u konačnici mijenjati Ustav koji bi mu dao slobodne ruke da radi što hoće. Kao što znate, ulicama Venezuele već tjednima i mjesecima protiv Madura prosvjeduju gladni građani (102 poginula, 1.200 ranjenih prosvjednika) pa su portorikanski autori 'Despecita', Luis Fonsi i Daddy Yankee, bijesni jer njihov hit 'krade vođa diktatorskog režima koji mladima Venezuele krade budućnost', piše Fonsi na Instagramu.

Luis Fonsi i Daddy Yankee nisu ni prvi ni zadnji koji ne žele da se njihova glazba koristi u političke svrhe, iako se političari rado za njom polakome. Sjetite se Rolling Stonesa i Adele koji su zabranili svoju glazbu u Trumpovoj predsjedničkoj kampanji, protestiranje Alfija Kabilja zbog nedozvoljenog izvođenja 'Neka cijeli svijet...' iz 'Jalte, Jalte' u kampanji Grabar-Kitarović ili 'posudbi' Milana Bandića pompozne teme iz 'Ratova zvijezda' za svojedobni spot o njegovim gradonačelničkim uspjesima.

Dok se Poljaci obračunavaju s poviješću, Francuze zanimaju nuklearke. S 58 atomskih reaktora oni imaju drugi najveći atomski park na svijetu. No do 2025. planiraju ih zatvoriti 17, čime će umjesto dosadašnjih 75 dobivati samo 50 posto električne energije, izvještava Le Figaro. Među prvima zatvara se jedna od najstarijih nuklearki Fessenheim na granici s Njemačkom. 'To je dobra vijest za sigurnost Europe', komentira glasnogovornica njemačkih Zelenih, Sylvia Kotting-Uhl, dok novi francuski predsjednik Emmanuel Macron time pokazuje da se drži predizbornih obećanja.

Japance već brine prometni kaos za vrijeme Ljetnih olimpijskih igara 2020. pa traže način da što više građana ionako pretrpanog Tokija maknu s ceste i podzemne željeznice u danima kada će ih okupirati dodatnih 920.000 posjetitelja iz cijeloga svijeta. Vlada je pokrenula kampanju kojom ohrabruje 14 milijuna stanovnika japanske prijestolnice da što više rade od kuće, proglasivši 24. srpnja 'Danom tele-posla'. Gradonačelnik Tokija Yuriko Koike također moli kompanije da zaposlenicima odobre fleksibilno radno vrijeme, kako bi ih manje putovalo tijekom uobičajenog jutarnjeg i popodnevnog rush houra. Akciji se odazvalo 750 tvrtki.

Prošle je subote Azerbejdžan proslavio Nacionalni dan medija. Grupici od 255 novinara dan će ostati u posebnom sjećanju jer je svakome od njih vlada svečano uručila ključeve za poklonjene stanove, izvještava azerbejdžanski list Xalq Qazet. Praznik je 2010. ustanovio bivši predsjednik države Heydar Aliyev, a ove godine njegov nasljednik i sin Ilham Aliyev osim rješavanja stambenih problema novinara, obećava podebljati fondove za razvoj medija i poboljšati uvjete rada (prosječna novinarska plaća je 84.300 manata ili 2.200 kuna). Kriteriji za dodjelu stambenih kvadrata nisu navedeni, no predsjednik izjavljuje da su 'novinari njegovi pomagači'.

Aliyev je nazvan 'prijateljem medija', a on pak kaže da je sloboda govora u Azerbejdžanu u 'potpunosti osigurana'. Prema Indeksu slobode medija, Reporteri bez granica su Azerbejdžan među 180 zemalja svrstali na 168. mjesto.

Čime zaposliti zatvorenike? Dati im da se igraju detektiva. Umjesto kalendara s turbo sisatim ljepoticama, nizozemska će policija sljedeće 2018. podijeliti svim zatvorima diljem zemlje kalendare s neriješenim ubojstvima i misteriozno nestalim osobama. Takozvani 'kalendar teških slučajeva' svaki će tjedan biti obilježen fotografijom jedne žrtve i detaljima slučaja. Nizozemska je policija ove godine u pet zatvora podijelila takve pokusne kalendare i tvrdi da je u prvih pet mjeseci dobila više korisnih informacija nego inače cijele godine, na temelju kojih je otvorila dva od 52 neriješena slučaja. Kalendar se u 30.000 kopija tiska na nizozemskom, engleskom, španjolskom, arapskom i ruskom, a ustanovljen je nagradni fond od 800.000 eura za one čije informacije dovedu do optužnice i osude počinitelja.

'Znamo da ljudi u zatvoru govore o zločinima', kaže glasnogovornik Nizozemske nacionalne policije Robbert Salome za NBC News, napominjući da je njihova studija pokazala da su u 40 posto sudskih predmeta u Nizozemskoj počinitelji izbrbljali nekome svoje tajne.

Kako je u Guantanamo Bayu? Vojni zatvor Sjedinjenih Država u mornaričkoj bazi na Kubi obećao je zatvoriti još Barack Obama, jer je došao na zao glas zbog mučenja zatočenika, ali zatočenički logor i danas guta 454 milijuna dolara godišnje troškova, 2,7 milijuna po zatočeniku. Ima li što novo? Ima. Uz knjige, magazine, novine, DVD/CD stanovnici logora od sada usamljenost i dosadu mogu ubiti Harryjem Potterom i PS3 igrama.

P. S. Kako pronaći prijatelje vojsci usamljenih, napuštenih i zaboravljenih starčića? Kina ima rješenje: šalje im robote. Kada u trci za opstankom i boljim sutra mlađi za njih nemaju vremena, društvo će im činiti umjetna inteligencija u jednom od najvećih takvih pokusa na svijetu. Nešto slično već pokušavaju u UK, Japanu i Italiji, pa i Kina sa staračkom populacijom koja iznosi više od dvije trećine stanovništva SAD-a, rješenje problema usamljenosti očito vidi u malim, veselim robotima. Podsjećaju na dječje lutke u bijelo-ružičastoj boji, umilno čavrljajući, pričajući pripovijetke i pjevajući pjesmice. Problem je samo u tome što su roboti u originalnoj verziji bili namijenjeni dječjim vrtićima, a softveraši još nisu razvili programe za treću dob, pa dragi mehanički prijatelji starce zabavljaju Snjeguljicom sa sedam patuljaka i glazbom iz popularnih dječjih filmova 'Zootopia' i 'Frozen'.