Početkom 2008., SDP-ovka Mirela Holy imenovana je za potpredsjednicu saborskog odbora za zaštitu okoliša i odmah poslala poziv na suradnju udrugama aktivnima u ekološkoj problematici. Aktivisti su joj običnom ili elektronskom poštom slali dopise u vezi zakona i politike, a ona je dolazila na radionice i skupove gdje je prenosila iskustva ekopolitičkog rada unutar sistema. Pitali smo ekoaktiviste je li se promijenila kao ministrica zaštite okoliša i prirode? Prošlo je tek nešto više od stotinu dana, rano je za velike ocjene ali za početak je pohvalno da su joj rječnik i način rada ostali izravni, konkretni i realni. No, nitko nema ideala da će lako 'čuvati' ideju zelenog razvoja u ovako strukturiranoj Vladi
Od duela s ministrom Radimirom Čačićem oko osnivanja još jedne vladine agencije Holy je najavila da ne misli ostati na teoretizanju iz svoje knjige o ekofeminizmu, pokriti glavu crnom krpom i u ministarstvu praviti krumpir salatu, nego da će prvo razobličiti 'eko-šou' biznis počevši od bankrotiranog skupljanja boca do lažiranja studija utjecaja na okoliš. Nije čudno što je prijedlog novog Zakona o otpadu već u javnoj raspravi s obzirom na to da Hrvatska pred ulazom u EU još uvijek otpad selektira 'pilot-projektima' bez ijednog suvremenog centra za gospodarenje otpadom slažući na iste hrpe stari namještaj s biootpadom.
Ima li ministrica Holy osim stava još i energije, znanja i utjecaja da ostvari ideje poput objedinjenog upravljanja zaštićenim područjima, udesetorostručivanja ekološke poljoprivrede i zelenog razvoja kao dijela nacionalne privrede, u kojoj je priroda trenutačno isključivo potrošivi resurs, i to unutar Vlade čije se vrijednosti svode na BDP, krupne centralizirane investicije, privatizaciju, građevinski 'new deal' iz prošlog stoljeća s projektnim vođom Čačićem, koji se 1991. neuspješnim dokazao u 'poslu stoljeća' gradnje 1.294 stana u Izraelu?
Maja Božičević-Vrhovčak, predsjednica Društva za oblikovanje održivog razvoja, prva četiri mjeseca rada ministrice Holy općenito ocjenjuje pozitivnim. 'Vrlo je razumno što Holy namjerava konkretnim mjerama poboljšati razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj pri čemu se ističe najava posebnog zakona o ovoj grani energetike', smatra Božičević-Vrhovčak, doktorica u području energetike.
Udruga DOOR, dodaje, radi na povezivanju lokalnih samouprava, ministarstva i poslovnjaka te objavljuje izvještaje o energetskoj učinkovitosti i obnovljivoj energiji, u kojima navodi niz manjkavosti i neambicioznosti u propisima u tom području. Holyn plan povezivanja gospodarstva i zaštite okoliša u takozvanu zelenu ekonomiju, kazala je Božičević-Vrhovčak, inovativan je za Hrvatsku iako je koncept već raširen u cijelom svijetu. U Njemačkoj, na primjer, u industriji obnovljivih izvora energije radi 260 tisuća radnika, a u Španjolskoj 200 tisuća.
'Povećanjem broja investicija u toj grani energetike i poboljšanjem procedure za pokretanje projekata nastalo bi veće tržište i za domaće tvrtke specijalizirane u ovom području, kao i potreba za otvaranjem novih pogona', upozorava Božičević-Vrhovčak.
Goran Šafarek, biolog i autor knjige 'Rijeke Hrvatske', naglašava da pored kanaliziranja rijeka vodnogospodarskim projektima riječnim ekosustavima stalno prijeti energetski sektor.
'Ministrica Holy vjerojatno je najnapredniji dio Vlade. Nažalost, dok neka druga ministarstva iz ladica vuku zastarjele i neisplative projekte, mislim da Holy ima jako dobru viziju razvoja Hrvatske na temeljima održivog razvoja kao i u razvijenim zemljama. Nadam se da će se uspjeti oduprijeti određenim lobijima u Vladi, prije svega u izgradnji hidroelektrana. Primjerice, HEP već treći put pod izgovorom krize planira gradnju hidroelektrane na Dravi iako su je i struka, osim dakako hidroenergetska, i javnost već dva puta odbili zbog ogromnih šteta. Provodi se ustvari 'krizno profiterstvo'', kazao je Šafarek, stručnjak koji se zalaže za očuvanje prirodnosti rijeka radi rekreacije, turizma, obrane od poplava i biološke raznolikosti.
S obzirom na to da tandem Čačić - Vrdoljak od početka Vladina mandata favorizira velike energetske projekte poput gradnje trećeg bloka termoelektrane Plomin, u DOOR-u upozoravaju da Vlada treba jednaku potporu dati razvoju obnovljivih izvora energije, kao decentraliziranijeg, svestranijeg i raznolikijeg oblika gospodarstva.
'U tom sektoru postoje velike mogućnosti angažiranja čitavog niza stručnjaka koji bi obavljali poslove na izgradnji, proizvodnji, instaliranju i održavanju manjih solarnih elektrana, vjetroelektrana, pogona za iskorištavanje biomase. Te mogućnosti domaćeg gospodarstva i stručnjaka za sada su nedovoljno iskorištene', tvrdi Božičević-Vrhovčak.
Na energetske megainvesticije kao mogući problem podsjetila je i Ljiljanka Mitoš-Svoboda, urednica magazina za okoliš Alert. 'Umjesto da zaustavlja bespravnu gradnju, ministru graditeljstva Vrdoljaku jednom je bilo važnije buniti se za mesnu prehranu u menzi ministarstva, a time je samo najavljeno kako će se oko utjecaja energetike i gradnje na okoliš zapravo voditi ključna bitka', smatra Mitoš-Svoboda.
Dovoljan dokaz dao je Ivan Vrdoljak nedavno najavivši nastavak uzaludnog rada na tzv.'vodnoj stepenici' na Dravi kod Osijeka, hidroelektrani sa sustavom za navodnjavanje kojom planira potopiti 3.740 hektara šumskog i poljoprivrednog zemljišta i tok Drave od Petrijevaca do Osijeka. Potapanje bi koštalo 2,7 milijardi kuna i to državu, jer EU ne plaća takve fosilne ideje. Budućo da se prostor željene stepenice nalazi u Regionalnom parku Mura - Drava ministrica Holy već je podnijela orkestrirani pritisak. Prvo Vrdoljak s najavom gradnje (iako dobro zna za zaštitu prirode tog područja), a onda osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić kojemu je stepenica bila jedna od glavnih tema na nedavnom sastanku s Holy. Vrdoljak (HNS) i Šišljagić (HDSSB) dobro se znaju iz koalicije kojom su došli na vlast u Osječko-baranjskoj županiji i Osijeku, pa izgleda kao da ministar odrađuje želje lokalnih političara koji su iz nekog razloga zapeli za tu neostvarivu stepenicu.
Da bi ostvarila svoje prioritete u takvom okruženju, smatra Mitoš-Svoboda, ministrici Holy bit će potreban tim suradnika i suradnica, iskusnih, praktičnih i objektivnih osoba iz različitih sektora društva, na koje se može osloniti kao političarka i ministrica.
Činjenica je da do sada javnost nije imala značajnih prigovora na rad Holy, a u tom resoru nije bilo ni skandala, što se ne može reći za prethodni sastav ministarstva tijekom kojega je uhapšen bivši direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo u aferi Fimi medija. Dio ekoudruga zato nije bio u dobrim odnosima s bivšom ministricom Marinom Matulović-Dropulić unatoč primjerima poput zapisa s jedne Vladine sjednice zatvorene za javnost koji je dokazao da se jedina suprotstavila Ivi Sanaderu u otpisivanju dugova i dozvoli rada Kamen-Ingradu i najvećem tada ilegalnom kamenolomu u Hrvatskoj koji je uništio ulaz u Park prirode Papuk.
U javnosti je prevagnula informacija o vlasničkoj povezanosti Matulović-Dropulić i IGH-a kao nepisanog državnog projektanta građevinskih projekata što je bio sukob interesa iako ona tijekom mandata formalno nije bila vlasnica dionica. S Mirelom Holy za sada nema takvih pitanja što joj može garantirati ugled u javnosti ako uspije realizirati najavljene projekte i promjene. Mitoš-Svoboda dodaje da će budući rad Ministarstva zaštite okoliša i prirode u bitnoj mjeri odrediti i pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, jer je poglavlje okoliš među najzahtjevnijima s obzirom na to da uvodi nove standarde u sve dijelove gospodarstva.
