Nakon što je Večernji list objavio na koji način Ministarstvo rada i mirovinskog sustava misli poticati zapošljavanje, ne prestaju žestoke reakcije na ideju ministra Mrsića da se mladi godinu do dvije 'stručno usavršavaju bez zasnivanja radnog odnosa i bez plaće'
Novina u nacrtu prijedloga Zakona o poticanju zapošljavanja koja je izazvala najviše reakcije odnosi se na stručno usavršavanje mladih bez zasnivanja radnog odnosa. Sukladno toj ideji poslodavci, bilo država, javni sektor ili privatnici, s mladima bi potpisivali ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Takvo bi usavršavanje za obrtnička zanimanja trajalo dvije godine, a za mlade s visokom stručnom spremom godinu dana. Mladi u tom razdoblju ne bi dobivali plaću, a poslodavac bi za njih plaćao samo mirovinski doprinos. Iako je u nacrtu prijedloga zakona spomenuta mogućnost da država tim mladim ljudima plati naknadu od 1.600 kuna, u prijedlogu zakona nigdje ne stoji da bi taj novac bio isplaćen svakome tko pristane na ovakvo stručno usavršavanje.
'S dozom skepse gledamo na predloženu mjeru u nacrtu prijedloga novog Zakona o poticanju zapošljavanja, a vezanu za stručno osposobljavanje za sva zvanja bez zasnivanja radnog odnosa prvenstveno zato što ostaje nedorečeno kako bi se kontroliralo osposobljavaju li se ti mladi ljudi zaista za svoju struku ili primjerice kuhaju kave. Dakle, otvara se velika opasnost od zloupotrebe ove mjere koja je vjerujemo, suštinski imala upravo suprotnu namjeru', kazala je za tportal Ana Vuger iz tvrtke Dekra, specijalizirane za uslugu privremenog zapošljavanja i posredovanje pri zapošljavanju.
Osim toga, smatra Vuger, prema ovom nacrtu prijedloga došlo bi i do gubitka prihoda u državnoj blagajni.
'Prema prijedlogu, poslodavac bi uplaćivao samo doprinos za mirovinsko osiguranje. Mladi ljudi koji bi se eventualno zapošljavali na taj način bili bi stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na druge zaposlene jer ne samo da ne bi bili plaćeni za svoj rad, već ne bi ostvarivali niti druga prava koja proizlaze iz zasnivanja radnog odnosa, primjerice pravo na godišnji odmor, bolovanje ili slobodne dane', kazala je Vuger
Iz sindikata su već poručili da se ovakvom idejom 'legalizira rad bez plaće', a kritike je uputio i Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista.
'To je prvi korak k robovlasničkom društvu. Nadam se samo da će ministar u prijedlog zakona uvrstiti obavezu da poslodavci mladima daju litru vode i koricu kruha', ironično je za tportal prokomentirao Lesar.
