Smrt legendarne liberalne sutkinje Ruth Bader Ginsburg, nakon što je 27 godina služila u Vrhovnom sudu, otvorila je predsjedniku Donaldu Trumpu priliku da šest tjedana prije izbora postavi novog suca i tako osnaži konzervativnu većinu u tom najvišem sudbenom tijelu SAD-a. Omjer bi porastao na šest prema tri u korist konzervativaca i takav razvoj događaja desetljećima bi mogao utjecati na američke zakone i život jer su imenovanja u Vrhovni sud doživotna
Za potvrdu nominacije kandidata za Vrhovni sud u Senatu potrebna je obična većina od 51 senatora. Trenutno u Senatu, gornjem domu američkog Kongresa, republikanci imaju većinu od 53 naprema 47. Donald Trump već je pozvao Senat da 'bez odgode razmotri' njegovu nominaciju za suca Vrhovnog suda koja će stići ovog tjedna. Kritike zbog toga što ovo prevažno pitanje za američko društvo pokušava progurati netom pred izbore odbacio je s obrazloženjem da su republikanci i izabrani na vlast jer su obećali da će postaviti suce u Vrhovni sud.
Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden zatražio je u nedjelju od Senata, kojim dominiraju republikanci, da ne glasa o kandidatu za Vrhovni sud prije predsjedničkih izbora, nazivajući plan aktualnog predsjednika izrazom 'sirove političke moći'. Vođa republikanaca u Senatu Mitch McConnell najavio je da će Senat glasati o imenovanju u tjednima prije isteka Trumpova mandata. Predsjednički izbori zakazani su za 3. studenog, a istog dana birat će se trećina mjesta u Senatu. Ako bi čekali, republikanci možda više nikad ne bi imali ovako dobru priliku da toliko pomaknu klatno na svoju stranu.
McConnell se u istoj poziciji našao i 2016. godine, kada međutim nije htio staviti na glasanje prijedlog Baracka Obame za novog suca - uz obrazloženje da je izborna godina i da suca treba postaviti novi predsjednik. Sada misli drugačije. Republikanci imaju vremena do siječnja sljedeće godine progurati novog suca u Vrhovni sud, dok novoizabrani Kongres i predsjednik ne stupe na dužnosti.
U redovnoj proceduri potrebno je oko 70 dana da kandidat za Vrhovni sud prođe sve procedure. Trumpov kandidat ne smije izgubiti više od tri republikanska glasa kako bi kandidatura prošla. Za sada njih troje iskazuje skepsu načinom na koji se želi progurati novog suca u Vrhovni sud: senatorice Susan Collins iz Mainea i Lisa Murkowski s Aljaske, kao i senator Mitt Romney iz Utaha.
Trump je u kampanji za prvi predsjednički mandat na svoju stranu pridobio religioznu desnicu obećanjima da će u Vrhovni sud birati samo protivnike pobačaja, a tijekom mandata postavio je već dvoje konzervativnih sudaca - Neila Gorsucha 2017. i Bretta Kavanaugha 2018. godine.
Suci Vrhovnog suda imaju veliku ulogu u oblikovanju američke politike kada je riječ o kontroverznim pitanjima kao što su pobačaj, prava vlasnika oružja, LGBT prava, religijska pitanja, smrtna kazna i predsjedničke ovlasti. Naprimjer, sud je 1973. legalizirao pobačaj u cijeloj zemlji - što je odluka koju neki konzervativci i dalje žele poništiti - a 2015. godine dozvolio je istospolne brakove širom Sjedinjenih Američkih Država.
U takvom odnosu snaga u Vrhovnom sudu konzervativci vjeruju da se otvora mogućnost da se poništi i povijesni zakon Roe vs. Wade iz 1973., kojim je svim Amerikankama priznato pravo na pobačaj.
>>>Tko je bila Ruth Bader Ginsburg, pravnica koja je mijenjala povijesti i ikona feminizma
Procedura za izbor suca nije previše komplicirana, ali vremena je malo i svaka opstrukcija mogla bi dovesti u pitanje plan da se do kraja godine izabere novi ustavni sudac. Ustavom je predviđeno da predsjednik nominira, a Senat odobri suca koji će biti u Vrhovnom sudu. Nakon što Trump nominira kandidata njegova odluka se prosljeđuje na razmatranje Odboru za pravosuđe u Senatu. U tom odboru trenutno sjedi 12 republikanaca i 10 demokrata.
Odbor prvo pregledava biografiju kandidata, potom slijedi javno ispitivanje i na koncu Odbor sastavlja izvještaj koji prosljeđuje Senatu u plenum - s preporukom da se kandidat izabere, ne izabere ili se preporuka uopće ne daje.
Odbor za pravosuđe također može odbiti sastaviti izvještaj o kandidatu ako se njegovu izboru protivi većina članova Odbora - i tako spriječiti glasanje u Senatu. Ako Odbor za pravosuđe izglasa da kandidat ide dalje, o njemu se izjašnjava svih 100 senatora na zatvorenoj sjednici, a vođa senatske većine traži da senatori budu jednoglasni oko toga da se glasa o kandidatu.
Međutim ako nisu svi suglasni oko toga, prijedlog na glasanje može iznijeti i jedan senator, ali se u tom slučaju otvara debata u kojoj se glasanje može odužiti ili blokirati taktikom koja se zove filibuster (kada senatori vremenski neograničeno govore o nekom prijedlogu).
Za okončavanje takve debate potrebna je dvotrećinska većina u Senatu, što će u trenutnoj konstelaciji snaga biti teško postići. Ako Senat potvrdi kandidata, odluka se šalje predsjedniku na potpis i sudac je spreman za Vrhovni sud.
Ipak, Senat može nastaviti s procesom sve do siječnja 2021., kada počinje novo zasjedanje. Ako Trump bude reizabran i njegov kandidat do tada ne bude potvrđen, on može ponovo nominirati istog kandidata u novom mandatu.