Obrane su podnijele žalbe kojima traže oslobađajuću presudu za generale i sada tužiteljstvo ima rok od 30 dana za odgovor, kazao je jedan od Markačevih branitelja Goran Mikuličić. Žalbe su predane prije samog isteka roka zbog taktičkih razloga, naime, prvoga dana kolovoza tužiteljima počinje teći rok za pisanje odgovora na žalbu, pa ovako bez ustupaka i po zakonu imaju manje dana za odgovor nego da je žalba predana ranije.

Što se tiče sadržaja žalbi, s obzirom na njihovu opsežnost, teško je izdvojiti neki poseban detalj, ističe Mikuličić. Naime, kako kaže, riječ je o minucioznom poslu gdje se preko prava i dokaza pobija osuđujuću presudu, baš kao što se svakom ciglom gradi kuća i teško je sad izvući jedan dio i reći - to je to. Sve je povezano, naglašava Mikuličić, pa kao i u najavama žalbi, naglašava da se Markačeva obrana koncentrirala na pobijanje samog zajedničkog zločinačkog pothvata, dokazujući da je prvostupanjsko vijeće pogriješilo kada je presudilo da je takav zločinački pothvat postojao te da je njihov klijent u takvom pothvatu sudjelovao, uz, naravno, pobijanje i ostalih točaka optužnice po kojima je osuđen.

'NIJE BILO UDRUŽENOG ZLOČINAČKOG POTHVATA'

Markačeva obrana navela je u svojoj najavi žalbe i da je raspravno vijeće, u pogledu udruženog zločinačkog pothvata, počinilo pogreške i u primjeni prava i u interpretaciji činjenica. Raspravno vijeće moralo se prvo upitati je li operacija Oluja bila legitimna vojna operacija kojom je Republika Hrvatska vratila kontrolu nad svojim teritorijem, a zatim, ako je odgovor potvrdan, raspravno vijeće moralo je kao dokaze udruženog zločinačkog pothvata razmotriti samo one koje ne bi bilo moguće razumno objasniti kao dokaze legitimnog vojnog planiranja.

Obje su obrane, kazao je Mikuličić, zajednički radile na žalbama i one su komplementarne, pa tako Gotovinina obrana ne ponavlja dijelove Markačeve žalbe, nego se koncentrirala na pobijanje neselektivnog granatiranja bez kojega, smatra, ne bi bilo ni zločinačkog pothvata. Naime, smatraju da je sudsko vijeće svoje zaključke o postojanju toga pothvata izvelo iz neselektivnog granatiranja, utvrđujući ga temeljem udaljenosti pogotka od vojnog cilja, pritom uzevši da su svi topnički projektili, koji su pali na udaljenost veću od 200 metara od vojnog cilja, nezakoniti jer su samim time nužno predstavljali napad na civilni cilj.

'NIJE BILO TOPNIČKIH NAPADA NA CIVILE'

Međutim, čak i da bude prihvaćena takva teza Vijeća, iz dokaza izvedenih na suđenju proizlazilo bi da je cilj navodnog pothvata progon srpskog stanovništva neselektivnim topničkim napadima tijekom Oluje izveden pomoću 95 posto pogodaka za koje je vijeće zaključilo da su zakoniti, navela je Gotovinina obrana. Također, žalbama se ne osporavaju navodi presude o paležima, pljačkama i ubojstvima koji su se dogodili nakon Oluje na oslobođenom području, ali se upozorava da osuđeni s tim nemaju nikakve veze.

Raspravno je vijeće ICTY-a u zaključku presude da su napadi hrvatskih snaga na srpske civile i civilne objekte u Oluji bili nezakoniti, pogriješilo i činjenično i pravno, stoji u žalbi Gotovinine obrane na 143 stranice ili 39.044 riječi, koja radi na prikupljanju dokaza kojima će pobiti osuđujuću presudu.'General Gotovina traži da Žalbeno vijeće intervenira i ukine njegovu osuđujuću presudu po svim točkama. Zaključci raspravnog vijeća toliko su ozbiljno nerazumni da se presuda mora poništiti, a njegova osuda za odgovornost u svezi s udruženim zločinačkim pothvatom ukinuti, navodi se u žalbi, koju možete u cijelosti pogledati ovdje

Raspravno vijeće, umjesto da presudi na temelju tužiteljske interpretacije dokaza te ih ili prihvati ili odbaci i slijedom toga oslobodi Gotovinu, odlučilo je u presudi izgraditi vlastiti predmet protiv njega, uskraćujući mu pravo na pravično suđenje, navodi se u žalbi njegove obrane.

DRUGOSTUPANJSKA PRESUDA ZA GODINU DANA

U drugom dijelu žalbenog postupka u listopadu obrana bi mogla bi tražiti uvođenje novih dokaza, potvrdio je Mikuličić, dodavši da se na tome još radi, te objašnjavajući da stranka koja traži uvođenje novih dokaza mora zahtjev itekako obrazložiti, odnosno uvjeriti sud da nije ranije znala za te dokaze, premda je postupala u procesu s pozornošću pažljivog odvjetnika, te da su ti dokazi, da su bili poznati u vrijeme procesa, mogli bitno utjecati na odluku. Mikuličić je kazao da drugostupanjsku presudu očekuju u jesen 2012. ili proljeće 2013, dakle za otprilike godinu dana, a isto je kazala i Nerma Jelačić, glasnogovornica Haškoga suda.

Podsjetimo, u žalbenom dijelu postupka ojačani su i braniteljski timovi, pa se Gotovininu braniteljskom timu, u kojem su od početka postupka Luka Mišetić, Gregory Kehoe i Payam Akhavan, u međuvremenu priključio Švicarac Guenael Mettraux, iskusan haški odvjetnik koji je pred ICTY-em bio branitelj u nekoliko predmeta, dok su se Markačevu timu, u kojem su glavni branitelj Goran Mikuličić i američki odvjetnik Tomislav Kuzmanović, priključili i londonski odvjetnik John Jones i njemački profesor prava Kai Ambos. U žalbenom vijeću sjede pak bivši predsjednici Haškoga suda: Theodor Meron i Fausto Pocar te Mehmet Guney, Andresia Vaz i Carmel Agius