SPLIT - Posebno zanimljiv je bio istup Ivana Rudenjaka, vlasnika tvrtke Ragusa, koji je ustvrdio da je poslovna klima u Dubrovniku unatoč aktualnoj krizi odlična. Prije svega to treba zahvaliti stalnom porastu prihoda od turizma i velikom povećanju broja gostiju i kruzera. No unatoč tome, administrativne zapreke konstantno koče grad u povećanju prihoda.

Nakon polemika oko radne nedjelje i radnog vremena u sezoni, istaknuto je kako je zbog velikih gužvi u Dubrovniku najveća poteškoća uslužiti sve goste u mjenjačnicama, a u restoranima, kavanama i prodavaonicama u Starom gradu nije moguće legalno plaćati u eurima. Stoga bi, istaknuo je Rudenjak, trebalo uvesti euro kao ravnopravno sredstvo plaćanja.

Ivan Rudenjak je od Vlade zatražio i da se prilagodi realnoj situaciji te ukloni administrativne prepreke u cilju povećanja prometa i prihoda. Zasad najveću konkretnu korist od povećanog uplovljavanja kruzera u dalmatinske gradove ima država kroz administrativne pristojbe, dok su poduzetnici limitirani zbog krutih propisa. HUP inzistira da se ti zakoni prilagode tim potrebama da bi poduzetnici mogli doprinositi državnom proračunu.

Između ostalih, na predstavljanju je bio nazočan i Goran Prgin, vlasnik remontnog brodogradilišta u Šibeniku. On je jedan od onih koji su odustali od predstojeće privatizacije hrvatskih brodogradilišta.  Ustvrdio je da su planovi i način privatizacije nerealni i da je neuspjeh zapravo bio neizbježan. Planovi o gradnji megajahti u vremenu opće svjetske krize nisu mogući, a dubioze domaćih škverova su neisplative. Osim toga, svaka daljnja aktivnost u brodogradilištima kojima se upravlja na dosadašnji način samo još više povećavaju te gubitke i Prgin smatra da je radikalan zaokret u menadžmentu i načinu privatizacije neophodan.

Na kraju se prisutnima obratio i Hrvoje Marušić, predsjednik HUP-a za Dalmaciju, i najavio  daljnje aktivnosti u cilju otklanjanja prepreka za dalmatinske poduzetnike, a u cilju boljih rezultata i u konačnici boljih prihoda za proračun.