Premda oko 1800 stanovnika Istre svake godine treba usluge palijativne skrbi, hospicij u Puli još nije otvoren jer se akt o osnutku javne ustanove ne može donijeti dok se ne imenuje porečki i pulski biskup, potvrdili su iz Istarske županije
Hospicij u Puli još nije otvoren jer nije osnovana javna ustanova koja će njime upravljati. Za osnutak javne ustanove potrebno je donijeti akt o tome na temelju sporazuma o međusobnoj suradnji Porečke i pulske biskupije, Istarske županije i Grada Pule, što nije moguće dok se ne imenuje porečki i pulski biskup, priopćila je Istarska županija odgovarajući na upit Hine.
U priopćenju se ističe kako je osjetljivost cijelog društva, a posebice zdravstvenoga i socijalnog sustava prema posebno ranjivim skupinama građana, to jest pacijentima kao što su palijativni, zasigurno jedan od pokazatelja kvalitete društva.
vezane vijesti
Upravo to prepoznala je i Istarska županija, koja je, kako se ističe, 'bila i ostala nacionalnom predvodnicom u razvoju sustava palijativne skrbi u kući bolesnika'. Naime, prema podatcima iz ureda istarskog župana, u Istarskoj županiji od 2011. godine djeluje jedan, a od listopada 2017. dva specijalistička mobilna palijativna tima u sklopu Istarskih domova zdravlja.
"Kako bi se pružila kvalitetnija usluga palijativnim pacijentima, u Istarskim domovima zdravlja intenzivno se radi na pronalaženju načina povećanja smještajnog kapaciteta u stacionarima Istarskih domova zdravlja te na povezivanju svih obiteljskih liječnika i na organizaciji rada mobilnoga palijativnog tima, a sve s ciljem dodatnog unaprjeđenja skrbi', poručuju iz te županije i pozivaju sve zainteresirane osobe koje žele postati njegovatelji da se jave u tajništvo Istarskih domova zdravlja.
Iz Porečko-pulske biskupije nisu mogli komentirati taj slučaj, ali napominju kako će i nakon imenovanja novoga porečkog i pulskog biskupa trebati nekoliko mjeseci da se pokrene cijela procedura vezana uz osnutak ustanove palijativne skrbi. S druge strane, stručna voditeljica projekta hospicija i članica županijskog tima za palijativnu skrb dr. Julijana Franinović Marković rekla je da je Porečka i pulska biskupija uistinu bila ',jako angažirana u cijelom tom projektu'.
'Biskupija je dala ne mala sredstva, županija je dala u koncesiju sam prostor, dok je Grad Pula pridonio realizaciji ovog projekta rješavanjem komunalija. U pitanju je, dakle, jedan partnerski odnos, a o pravnim aktima koje Biskupija treba pokrenuti oko osnivanja ustanove ne mogu govoriti', izjavila je dr. Franinović Marković.
Dodala je da su promjene u toj biskupiji sigurno blokirale određene administrativne poslove koje treba obaviti. Po njezinim riječima, 14 postelja, koliko je predviđeno u pulskom hospiciju, vjerojatno neće riješiti problem palijativnih bolesnika, ali može biti barem dio rješenja.
Inače, radovi na izgradnji zdravstvene ustanove za palijativnu skrb – Hospicija blaženog Miroslava Bulešića – počeli su u studenome 2018. Zgrada hospicija je izgrađena i čeka se unutarnje uređenje.
Porečkoga i pulskog biskupa Dražena Kutlešu, koji je na čelu te biskupije bio od lipnja 2012., papa Franjo 11. srpnja 2020. imenovao je nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije. Nakon što je papa Franjo 13. svibnja 2022. prihvatio odreknuće od službe nadbiskupa Marina Barišića, mons. Kutleša naslijedio ga je kao novi splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, a Porečka i pulska biskupija je od 2020. bez biskupa.
Izgrađeni suvremeni hospicij, zdravstvena ustanova za palijativnu skrb u Puli, koja nosi ime istarskog blaženika Miroslava Bulešića, bit će, uz onaj u Rijeci, drugi hospicij koji djeluje u okrilju Crkve, to jest Caritasa Riječke nadbiskupije i Caritasa Porečke i pulske biskupije. U Splitu je u studenome otvoren Hospicij Matošić, u vlasništvu Grada Splita,15 godina nakon što su sestre Matošić preko katoličke udruge Lovret darovale parcelu od četiri tisuće četvornih metara na Mejašima.
