Mihajlo Hrastov ovih je dana najvjerojatnije već primio osuđujuću presudu Vrhovnog suda, što znači da je presuda na četiri godine za protupravno ubijanje i ranjavanje neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu 1991. postala izvršna te slijedi procedura upućivanja na odsluženje kazne, rekao je sudac izvršenja Ante Ujević, dok obrana razmatra razne pravne mogućnosti kako bi, nakon 23 godine suđenja, Hrastov izbjegao povratak u zatvor.
Odvjetnik Krešimir Vilajtović kazao je kako se bori da Hrastov više ni dana ne provede iza rešetaka te da radi na četiri pravne mogućnosti, sve do pomilovanja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.
Sudac Ujević kazao je Hini da će čim primi dokaz da je presuda izvršna, tj. da je Hrastov primio pravomoćnu presudu, osuđeniku poslati rješenje o upućivanju na odsluženje kazne s datumom kada se mora javiti u zatvor. Međutim, pojašnjava Ujević, osuđeniku je na raspolaganju i mogućnost da u roku od tri dana zatraži odgodu izvršenja. Zakonski razlozi za to su bolest ili razni obiteljski odnosno privatni razlozi. Zato je teško sada reći hoće li Hrastov već do kraja svibnja ići na odsluženje ili će izbjeći ostatak kazne. Naime, ako ostvari odgodu mogao bi ostati na slobodi tijekom postupka pred Ustavnim sudom, kaže Vilajtović, koji namjerava pobiti pravomoćnu osuđujuću presudu Vrhovnog suda i osloboditi svog branjenika.
'Teško mi je reći kako će se ovih dana stvari odvijati, ali ja ću prići svim pravnim sredstvima da spriječim tu duboko nepravednu kaznu', rekao je Vilajtović i pojasnio da će od Ustavnog suda tražiti i privremenu mjeru odgode odsluženja zatvorske kazne. Rok za ustavnu tužbu je do 11. lipnja, a na tekstu tužbe tek radi pa za sada ne želi govoriti o pravnim argumentima. Osim tih dviju mogućnosti odgode Hrastov može tražiti i uvjetni otpust, kaže Vilajtović, jer zakon tu mogućnost predviđa za osuđenike koji su izdržali pola presuđene kazne, a Hrastov je odlužio skoro pola tj. 22 od ukupno 48 dosuđenih mjeseci.
Odvjetnik Vilajtović dodaje da postoji i četvrti pravni institut. 'Postoji i mogućnost pomilovanja predsjednice Republike, jer taj čovjek zaista ne zaslužuje zatvor. To je moje duboko profesionalno i ljudsko uvjerenje po svim argumentima koje imam. Zato ću se boriti svim pravnim sredstvima i neću se pomiriti sve dok Mišo Hrastov ne bude slobodan. Ali neće me zadovoljiti ni sva pravna sredstva da izbjegne zatvor, ako presuda ostane osuđujuća. On zaslužuje oslobađajuću presudu i u tom me stavu ne može pokolebati ni pravomoćna presuda Vrhovnog suda', rekao je Vilajtović.
Dodao je da će nakon eventualnog gubitka pravne bitke u Hrvatskoj s Mihajlom Hrastovim ići i do Europskog suda za ljudska prava.
Četvorogodišnju zatvorsku kaznu Hrastov je dobio za protuopravno ubijanje i ranjavanje neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu 1991. Vrhovni sud je time u trećem stupnju potvrdio drugostupanjsku presudu koju je iz proceduralnih razloga poništio Ustavni sud. To znači da bi, prema Vrhovnom sudu, Hrastov trebao nastaviti kaznu zatvora u trajanju od četiri godine koju je započeo služiti od svibnja 2009. ali je po odluci Ustavnog suda iz Lepoglave izašao u prosincu 2010. U odluženi dio zatvorske kazne priznaju mu se i raniji boravcu u pritvoru.
Suđenje Hrastovu traje od ožujka 1992. Tri je puta bio na Županijskom sudu u Karlovcu bio oslobođen optužbe s obrazloženjem da je u razoružane neprijateljske vojnike pucao u nužnoj obrani, no Vrhovni je sud ranije osuđivao Hrastova na osam, sedam i na četiri godine zatvora. Prema posljednoj presudi Vrhovnog suda 'nema nikakve dvojbe' da je upravo Hrastov na mostu preko rijeke Korane u Karlovcu ispalio u rezerviste veći broj hitaca iz mitraljeza te da nije točno da je 'odbijao bilo kakav napad na sebe ili život i tijelo svjedoka Gorana Čerkeza'.
Tijekom 23 godine suđenja Hrastovu su braniteljske udruge iskaziovale potporu okupljanjem ispred suda, mimohodom kroz Karlovac, nazočnošću u sudnici, a suđenja su redovito pratile i međunarodne udruge za ljudska prava.
