Hrelja je na konferenciji za novinare pohvalio "dodatak od 27 posto na godine uplate do 2002. i 20,25 na osnovu mirovine iz drugog stupa" te pravo na izbor korisnika drugog stupa na povoljnije mirovine koji je u biti "na izlaznoj strani, postao dobrovoljni stup".

Napomenuo je kako nije točno da hrvatski radnici imaju malo staža te je rekao da radnici prosječno imaju 34 godine staža, a ne 30 jer se trebaju isključiti "invalidske i obiteljske mirovine koje se nigdje u svijetu ne stavljaju u istu statistiku".

Rekao je kako jesu za bonifikaciju i ostanak u svijetu rada nakon 65. godine, no, dodao je, predložena bonifikacija "koristi samo liječnicima, sucima i akademicima".

Kako bi objasnili mirovinski sustav i posljedice buduće reforme, napravili su izračune mirovina u situacijama gdje osoba s prosječnom plaćom, koja je trenutačno oko 6200 kuna, s 40 godina radnog staža ide u prijevremenu mirovinu, dakle prije 62. godine za žene ili 65. za muškarce, te za osobe koje su imale ispodprosječnu plaću, takozvani minimalac, a s 40 godina radnog staža idu u starosnu ili u prijevremenu mirovinu.

Računali su aktivnu vrijednost mirovine, to jest iznos koji budući umirovljenik dobiva po godini staža, pomnožen s godinama radnog staža, od čega je oduzet postotak penalizacije u slučajevima prijevremenog umirovljenja ili dodan postotak poticaja u slučajevima kasnijeg umirovljenja. Trenutačni postotak penalizacije iznosi šest posto, penalizacija od 20,4 posto prijedlog je Ministarstva rada i mirovinskog sustava, a uvećanje bi iznosilo 3,13 posto.

"Protiv smo rigidne penalizacije 0,34 posto po mjesecu bez uvažavanja duljine radnog staža", rekao je Hrelja.

Za osobu koja je radila 40 godina, imala prosječnu plaću, ima prvi uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu i želi se umiroviti pet godina ranije, mirovina bi danas iznosila 2466,56 kuna. Prema novom prijedlogu ministarstva, ta ista mirovina iznosila bi 2088,70 kuna, što je 377,86 manje svaki mjesec do kraja života.

Osobama s 40 godina radnog staža koje su imale minimalac, a idu u starosnu imovinu, mirovina bi iznosila 2544,40 kuna, a 2624 kune nakon reforme. To povećanje mirovina od 79,60 kuna nastaje zbog doprinosa za 3,13 posto koje bi država pokrivala iz proračuna kao "nagradu" za dulji ostanak u svijetu rada, za što Hrelja kaže da šalje dugoročno "prestrašnu poruku".

Osobe s 40 godina radnog staža koje su imale minimalac, a idu u prijevremenu mirovinu, imale bi mirovinu od 2391,70. kuna da u mirovinu idu danas, a 2088,73 kune nakon mirovinske reforme, što je 302,97 kuna manje, bez obzira na uvećanje od 3,13 posto.

"Uvećanje od 3,13 posto velika je varka zbog rigidne penalizacije prijevremenih mirovina", poručio je Hrelja.

Božićnica i umirovljenicima

Umjesto tog povećanja od 3,13 posto, predlažu imovinski i prihodovni cenzus i da se jedanput na godinu isplati božićnica umirovljenicima jer će im država tako "dati više nego sada, a neće remetiti sustav doprinosa".

HSU predlaže da žene za svako dijete dobiju ili "koeficijent dva" u obračunu rodiljnog dopusta ili da za svako dijete dobiju dodatnu godinu staža osiguranja.

Također traže da se uvedu obiteljske mirovine na "europski način". Hrelja je naveo primjer gdje bi zaposleni bračni par zajedno imao staž od 70 godina, a ako muž umre prije, žena bi imala pravo na svoju mirovinu i jedan dio mirovine pokojnoga bračnog druga, ovisno o "godinama doživljenja".

Podsjetio je na obećanje ministra rada i mirovinskog Marka Pavića i ministra zdravstva Milana Kujundžića od prije dva mjeseca da će riješiti problem cenzusa za dopunsko osiguranje koji se nije mijenjao od 2004. Hrelja predlaže da se postavi skala usklađivanja i da cenzus prati porast mirovina te da se tako diže granica zdravstvene zaštite o trošku države za jednak broj građana.