Od djelatnika koji radi u tzv. Info centru, na recepciji u foajeu zgrade, doznajemo da je po otvaranju zgrade dnevno znalo navratiti i do 50-ak građana, dok ih se danas pojavi desetak. Više od polovice upita odnosi se na mogućnosti odlaska u inozemstvo i zapošljavanje, no bude i egzotičnih upita, tipa 'kako uvesti mjerač za vodu' i 'što učiniti kad vam drvosječa ne želi priključiti dimnjak na peć'.

Sve se molbe i upiti rješavaju tako da se ljude upućuje na nadležne adrese, često u državna tijela, strana veleposlanstva, ponekad i na hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu.

'Svašta se ljudima dogodi, nije im lako, znaju i zaplakati... Uglavnom krivo interpretiraju mogućnosti ove institucije. Mi ne možemo, primjerice, intervenirati u pravosuđe kad netko nije zadovoljan sudskom odlukom ili naći nekome posao u inozemstvu, ali svima pomognemo tako što ih uputimo na pravu adresu za njihov problem', rekao je djelatnik koji se, sukladno naputku, nije smio predstaviti.

Martin Mayer, glasnogovornik Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, podsjeća da Predstavništvo nema isti mandat kakav je imala Delegacija Europske komisije uoči ulaska Hrvatske u EU, kada je fokus bio na pravosuđu. Hrvatski građani danas trebaju koristiti sustav kao ravnopravni građani Europske unije.

Posljednjih dana Kuću Europe pohodili su brojni stranci, dosta njih s prebivalištem u Hrvatskoj, raspitujući se o načinima glasanja na izborima za EP. Ovisno o tome odakle dolaze i gdje im je prebivalište, dio njih može glasati i za hrvatske kandidate, kao i za one u njihovim europskim domovinama. Nijemac Mayer svoje je biračko pravo, kaže, već iskoristio, kroz njemački sustav koji uključuje slanje glasačkih listića poštom. 

Kat iznad, Andrea Čović Vidović, voditeljica odnosa s javnošću u Uredu za informiranje Europskog parlamenta, fokusirana je na ekran laptopa. 'Intenzivno se bavimo društvenim mrežama, osobito Facebookom i Twitterom kao najpraćenijim platformama. S obzirom na naš mali tim, virtualna komunikacija je naša komparativna prednost - ne možemo biti na svim mjestima u isto vrijeme, ali možemo biti online', kaže Andrea, kojoj u predizbornoj groznici pomaže community managerica Helena Harambašić

Ured za informiranje, čvorište komunikacija između Europskog parlamenta i građana, vodi Violeta Simeonova Staničić, a u timu su još voditeljica odnosa s medijima Jasna Marić Krajačić i asistentica za komunikacije Marija Radić.

Jasna Marić Krajačić nepresušni je izvor informacija o radu Europskog parlamenta, autorica priopćenja o aktualnim zakonodavnim inicijativama i mjerama koje će se u konačnici odraziti i na hrvatsku svakodnevicu. Uvijek na raspolaganju novinarima, pomaže im u organizaciji boravka u prenapučenom Strasbourgu tijekom plenarnih sjednica, povezuje ih s ciljanim europarlamentarcima, vodi kroz labirinte kompleksa EP-a te im na kraju radnog dana, u 22 sata, otkriva kantinu u podrumu koja još uvijek služi tople obroke. I tamo bistri europsku politiku, podsjećajući na niz važnih događaja iz sutrašnjeg rasporeda.

U predizbornoj kampanji, radno vrijeme u Uredu za informiranje je 'onostrana' kategorija. Rad na kampanji za što veći odaziv na nedjeljne izbore počeli su još u rujnu prošle godine, od kada su djelatnice Ureda prevalile tisuće kilometara, sudjelujući uzduž i poprijeko Hrvatske na niz tribina, susreta s građanima i predstavnicima medija kako bi informirali javnost o izborima kandidata za jedini multinacionalni parlament u svijetu čiji se predstavnici biraju općim glasanjem.

Pojačani angažman donekle je nadoknadio nedostatak novca za kampanju - Europski parlament u svih 28 država članica potrošio je 16 milijuna eura za reklamiranje izbora, što je nekoliko centi po glavi stanovnika EU-a. Zbog ograničenog budžeta, Ured za informiranje mjesecima je pregovarao s vodećim hrvatskim TV kućama i radijskim stanicama te naposljetku ishodio besplatnu objavu promotivnih poruka, doznajemo od Violete Simeonove Staničić. Troškovi u Hrvatskoj bili su minimalni i sveli su se, precizirala je, na oglase na sedam tramvaja u cijelom Zagrebu, dva bannera na internetskim stranicama za mlađu publiku i na tzv. city light reklame (svijetleće reklamne vitrine) u nekolicini hrvatskih gradova.

Prema njezinu sudu, najveći dobitak bio je prijenos sučeljavanja kandidata za predsjednika Europske komisije na HTV-u 15. svibnja. Zahvalna je nacionalnoj kući koja je hrvatskim gledateljima omogućila da se upoznaju s kandidatima i njihovim argumentima u raspravi. Ujedno, smatra da je velika šteta što su hrvatski birači, zbog postojećeg zakonskog rješenja, uskraćeni za izravno sučeljavanje predstavnika glavnih političkih opcija u Hrvatskoj i njihove suštinske odgovore na aktualne izazove.

Prije dolaska u Hrvatsku, Violeta Simeonova Staničić bila je voditeljica Ureda za informiranje EP-a u rodnoj Bugarskoj, gdje kampanja za europske izbore protječe strastvenije nego u Hrvatskoj. Europske institucije u Bugarskoj danas uživaju pozitivan imidž i povjerenje, faktor su discipline i drukčijih standarda koje traže borbu s korupcijom i reforme za modernizaciju društva. U posljednjih godinu dana bugarski građani organizirali su velike prosvjede zbog imenovanja nekih osoba na važne pozicije, a ulicama su pritom vijorile i zastave EU-a.   

'Pripadnost Europskoj uniji nije formalno članstvo, već je to pripadnost moralnim normama i vrijednostima. Europska zastava pritom predstavlja svojevrsni ideal', istaknula je Violeta Simeonova Staničić, diplomirana novinarka s magisterijem političkih znanosti sveučilišta Northeastern University u Bostonu, bivša dopisnica američkog tjednika Time iz Bugarske.

U europskoj izbornoj noći, Ured za informiranje EP-a u Hrvatskoj organizira doček rezultata s prijenosom uživo iz Bruxellesa, uz goste analitičare i sudjelovanje medija.