Neto financijska imovina građana u Srednjoj i Istočnoj Europi više je nego udvostručena od 2004. te je lani dosegnula gotovo 780 milijardi eura. Unatoč tome, udio neto financijske imovine kućanstava u SIE u BDP-u u prosjeku i dalje iznosi otprilike četvrtinu usporedivog udjela u velikim razvijenim zemljama, što ukazuje da u tom pogledu postoji značajan prostor za dodatno približavanje Zapadnoj Europi.

Usporedbe radi, neto financijska imovina građana Austrije, Njemačke i Italije u 2013. iznosila je 6.800 milijardi eura. Ovo su neki od ključnih rezultata nove studije koju je objavio odjel UniCredita za strateške analize u SIE. Međutim, globalna financijska kriza 2008. - 2009., a donekle i dužnička kriza u Europi 2011., uzrokovali su privremeno smanjenje financijske imovine, uglavnom zbog gubitaka na tržištima kapitala te promjena u sastavu financijske imovine.

Financijska imovina građana Hrvatske s udjelom u BDP-u od 97,5 posto na kraju 2013. bila je relativno najveća među zemljama regije SIE. Zapravo, bila je čak dvostruko veća od prosjeka regije, odnosno za trećinu veća od prosjeka regije bez Rusije i Turske te je tako dosegla gotovo polovinu usporedivog udjela financijske imovine građana u BDP-u Austrije, Njemačke i Italije.

Značajno je povećana i u odnosu na stanje (72,7 posto udjela u BDP-u) s kraja 2008., posljednje pretkrizne godine, ponajviše zahvaljujući porastu imovine građana u mirovinskim fondovima i bankovnim depozitima. No, jednim je dijelom na povećanje udjela utjecalo i nominalno smanjenje BDP-a od 4,4 posto u tom razdoblju.

S druge strane, udio financijskih obveza hrvatskih građana u BDP-u od 39,2 posto je također na kraju 2013. bio relativno najveći među zemljama SIE regije, ali je razlika u odnosu na prosjek regije ipak bila nešto manja u usporedbi s financijskom imovinom.

U odnosu na udio zaduženosti građana Austrije, Njemačke i Italije u BDP-u (58%), zaduženost hrvatskih građana relativno je bila samo za trećinu manja. Valja, međutim, naglasiti da je u razdoblju od 2008. do 2013. došlo do značajnog razduživanja hrvatskih građana, te su njihove ukupne financijske obveze na kraju 2013. bile čak i nominalno niže za 2,2 posto u odnosu na stanje zabilježeno na kraju 2008. godine. Udio zaduženosti u BDP-u ipak je nešto povećan (sa 38,3% na 39,2%) zbog spomenutog istodobnoga nominalnog smanjenja BDP-a.

Neto financijska imovina hrvatskih građana je zahvaljujući opisanim kretanjima bruto imovine i obveza na kraju 2013. s udjelom u BDP-u od 58,3 posto bila ne samo najveća među državama SIE regije, nego je u razdoblju nakon 2008. i rasla znatno brže od prosjeka regije, te je dosegla gotovo 40 posto usporedivoga udjela neto financijske imovine građana Austrije, Njemačke i Italije u BDP-u.

Općenito, jaz u zastupljenosti financijskih usluga između zemalja SIE i razvijenijih tržišta vidljiviji je na strani imovine, nego na strani obveza. 'U budućnosti će se približavanje neto financijske imovine građana u SIE zapadnoeuropskim standardima postupno nastaviti, uglavnom potaknuto ubrzanjem rasta štednje i ulaganja', smatra Gianni Franco Papa, direktor UniCredita za Srednju i Istočnu Europu.