Za novi val izbjeglica koji se, prema svemu sudeći, opet približava Hrvatskoj, neki od graničnih policajaca dobro su se pripremili. Naime, veći broj pripadnika granične policije upisao je tečaj arapskog jezika kako bi lakše komunicirali s izbjeglicama koje pristižu iz ratom zahvaćenih arapskih zemalja, poput Sirije. Osim njih, tečaj jezika pustinjskih naroda pohađa i dosta volontera Crvenog križa koji sudjeluju u zbrinjavanju i pružanju pomoći izbjeglicama, pa im poznavanje jezika itekako koristi, doznajemo to u razgovoru s Mustafom Alajbegovićem, ravnateljem Arapskog centra koji u Zagrebu djeluje već šestu godinu
No interes za učenjem arapskog jezika ne leži samo u aktualnoj izbjegličkoj krizi, već i drugim ekonomskim razlozima kao što je, primjerice, odlazak u potragu za poslom.
'Imali smo djevojku koja je u Dubaiju dobila posao odgajateljice u vrtiću pa je došla u centar kako bi savladala osnove jezika, ali isto tako upoznala kulturu i tradiciju toga kraja. U stvari, pripremala se za jednu vrstu kulturološkog šoka, iako su Emirati otvorena zemlja, za razliku od nekih drugih tradicionalnijih i konzervativnijih zemalja', kaže ravnatelj koji preporučuje da bi svi koji se odluče za odlazak, posebice u Saudijsku Arabiju, obavezno trebali proći pripremu.
Prema njegovim riječima, još jedan od razloga velikog interesa za arapskim jezikom nalazi se u činjenici da sve više Arapa dolazi u Hrvatsku kako bi otvorili tvrtke i razvili svoje poslovanje, a to je stvorilo potrebu za pravnicima, odvjetnicima, ekonomistima i ljudima različitih profesija, pa su se mnogi upravo iz tog razloga odlučili za tečaj.
Ljubav prema stranim jezicima
Među polaznicima ima i studenata i studentica koji žele naučiti arapski jezik iz osobne sklonosti prema jezicima ili stoga što poznavanje stranih jezika smatraju krucijalnom vještinom u današnje doba. Jedna od njih je i dvadesetšestogodišnja Zagrepčanka Lidija Čulo.
'Htjela sam učiti neki malo egzotičniji jezik. Studiram sociologiju pa me zanimao Bliski istok i politika, a s obzirom na to da je težak jezik, nije ga baš jednostavno učiti na internetu kao španjolski ili engleski. Arapski centar jedini ima takve tečajeve i cijene su povoljne, a svidjelo mi se i što je profesor živio u Saudijskoj Arabiji pa je na neki način i izvorni govornik', kaže mlada studentica.
Ističe da je posebno zadovoljna jer se radi u malim grupama i predavač se može posvetiti svim polaznicima. Predavanja pohađa već dvije godine, a kako je naglasila, nastavit će dokle god bude tečajeva. A to je čak do devetog stupnja, koliko ih nudi Arapski centar.
'Prvi smo i jedini takav centar koji je zadržao kontinuitet u predavanju. Neke škole su pokušale, ali već poslije prvog ili eventualno drugog stupnja, grupe se raspadaju, pa do trećeg stupnja ni ne dođu. Mi imamo čak deveti stupanj, a do kojeg će polaznici pohađati tečaj, ovisi o njihovim ambicijama. Neki se samo žele pripremiti, upoznati s kulturom i tradicijom, a neki se žele dublje upoznati s islamom. Njih za stjecanje dodatnih znanja upućujemo u Islamski centar', kaže Alajbegović.
Broj polaznika porastao za čak 70 posto
Prema njegovim riječima, ove godine izniman je interes pa je zabilježeno povećanje polaznika od čak sedamdeset posto u odnosu na prethodnu godinu. Iako se uz arapski, podučava i turski jezik, on je manje zastupljen jer tih tečajeva ima i u drugim školama stranih jezika.
'Grupe su manje, do deset polaznika, a u starijima je sedam ili osam polaznika. Jasno nam je da su velike grupe od četrnaestak polaznika puno profitabilnije, ali u interesu nam je zadržati kvalitetu', kaže Alajbegović.
Predavači govore i arapski i hrvatski jezik, što je posebno važno kod početnih tečajeva gdje treba polaznicima objasniti arapsku gramatiku u komparaciji s hrvatskom.
'Iz iskustva znamo da je pogrešno uzimati arapskog predavača jer to ljude odbija. Pokušavamo im olakšati ulaz u svijet jednog od najtežih jezika. Tek kad u narednim tečajevima treba više konverzacije, onda se može angažirati izvorni predavač', smatra Alajbegović.
Uči se književni jezik i upoznaju razni dijalekti
U školi se predaje standardni književni jezik, iako je za cijelo govorno područje arapskog jezika karakteristična diglosija, odnosno jezik dijalekata.
'Recimo da jedan Iračanin priča na dijalektu i jedan Tunižanin, njih se dvojica ne razumiju dok ne prijeđu na književni standardni jezik. Ta je diglosija jako izražena u arapskom jeziku. Jezik se mijenjao pod utjecajem stranih jezika, a poseban utjecaj je imala francuska kolonizacija pa današnji obrazovni sustav ima četiri predmeta na arapskom, a četiri na francuskom jeziku. A književni standardni je svugdje isti od Iraka do Saudijske Arabije, zemalja Magreba i on je ujedno i službeni jezik UN-a', kaže Alajbegović.
'Kud puklo da puklo'
Priliku da primijene svoje znanje i govore arapski, polaznicima Centar pruža organiziranjem putovanja u jednu od zemalja koje pripadaju arapskom svijetu. Do sada je dva puta organiziran posjet Tunisu, a ove godine u planu je Egipat, koji je do sada odgađan iz sigurnosnih razloga. Zanimljivo je da prilikom posjeta, polaznici mogu pratiti i hrvatsku seriju 'Kud puklo da puklo' koja je sinkronizirana na arapski. Emitira se na cijelom arapskom govornom području i pravi je hit među gledateljstvom Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.