Hrvatska nije poduzetnička zemlja. Jesu li uzrok tome administrativne i druge prepreke ili nesklonost građana da se upuste u poduzetničke pothvate? Podaci iz istraživanja koje je predstavljeno na Ekonomskom institutu Zagreb sugeriraju oboje. Riječ je o GEM (Global Entrepreneurship Monitor) reportu, globalnom izvješću o poduzetništvu u kojem Hrvatska, među sedamdesetak drugih zemalja, sudjeluje od 2002. godine (istraživanje je pokrenuto 1999. godine). U tim zemljama žive tri četvrtine svjetskog stanovništva, a stvaraju gotovo 90 posto svjetskog bruto proizvoda.

Hrvatski su rezultati loši, značajno ispod prosjeka. Istraživanje se u svakoj zemlji provodi na 2000 odraslih stanovnika, a ključni pokazatelj je indeks TEA (Total Entrepreneurial Activity) koji mjeri postotak ljudi koji pokreću poduzetnički pothvat ili su vlasnici/menadžeri poduzeća ne starijeg od 42 mjeseca, koje isplaćuje plaće. U 2012. godini hrvatski je TEA indeks bio 8, dok je prosjek ispitivanih zemalja bio šezdesetak posto viši – 13. Naravno, u zemljama s razvijenim poduzetništvom indeks je više nego dvostruko viši.

Zanimljivo, u odnosu na godinu prije indeks je neznatno porastao, no ne treba se zavaravati. Riječ je o porastu broja poduzetnika iz nužde. Naime, istražuje se koliko je poduzetničkih pothvata pokrenuto iz nužde, a koliko je posljedica uočenih prilika. Unatoč tome što postotak ljudi s poduzetničkim namjerama raste, i kreće se već oko trećine, percepcija o prilikama dramatično pada, sa 44,4 prije krize na 17 u 2012. godini. U svijetu se indeks prilika drži na oko 40. Omjer poduzetnika koji vide priliku i onih iz nužde u Hrvatskoj je pao ispod dva, dok je u Sloveniji na 9, a u Švedskoj iznad 12.

Više o temi pročitajte ovdje