Očekivano trajanje života u Hrvatskoj u 2008. godine za oba je spola iznosilo 76 godina, što je gotovo 3 godine manje od prosjeka EU koji iznosi 78,73 godine. Hrvatsko je stanovništvo u trendu progresivnog starenja, jer je udio starijih od 65 godina dosegao 17,3 posto, a udio mlađih od 14 godina smanjen je na 15,4 posto
Rezultati su to istraživanja zadovoljstva korisnika zdravstvenih usluga u Hrvatskoj koje je provelo zdravstveno savjetovalište 'Drugi doktor', specijalizirano za drugo medicinsko mišljenje, piše Slobodna Dalmacija
Prema analizi, 34 posto građana tvrdi da u prosjeku izgubi više od 3 sata na čekanje kod liječnika, 41,4 posto građana strahuje od sporosti sustava javnog zdravstva, 40,8 posto ih se slaže da privatni liječnici pružaju bolju kvalitetu usluge, a 43 posto je spremno dodatno platiti za kvalitetnu uslugu.
Zbog toga, sve je veći trend odlaska privatnim liječnicima, u čemu prednjače muškarci koji su, očito, nestrpljiviji za čekanje liječničkih pregleda.
Komparativna analiza pokazuje da su Hrvati u prosjeku znatno bolesniji od stanovnika zemalja Europske unije.
Vodeći uzrok smrti u 2008. godini bile su cirkulacijske bolesti. Od njih je te godine umrlo 26.235 osoba, što iznosi 50,31 posto. Drugi su uzrok tumori, od kojih je 2008. umrlo 13.280 osoba, odnosno 25,46 posto.
Nakon toga, u znatno manjim postocima slijede ozljede i otrovanja te bolesti probavnog i dišnog sustava. I kod žena i kod muškaraca, kao uzrok smrti na prvom su mjestu ishemijske bolesti srca.
Da su i sami građani svjesni tog stanja, pokazuju rezultati anketa prema kojima je na ljestvici strahova na prvom mjestu strah od bolesti, ozljeda ili smrti u obitelji, koji je dominantan kod čak 70 posto Hrvata, dok se u zapadnoj Europi taj postotak kreće oko 38, a u istočnoj 39.
Do takvog stanja, smatraju stručnjaci, dovodi više čimbenika – udio pušača u populaciji je 35,1 posto za muške, a 25,2 posto za žene, pretilost je prisutna kod 16,2 posto žena i 18,2 posto muškaraca, a prekomjerna tjelesna težina u 46,4 posto žena i čak 61,4 posto muškaraca.
Skoro 30 posto odraslih muškaraca jako malo i uopće ne prakticira nikakvu fizičku aktivnost, a kod žena je udio još i veći.
Također, više od 70 posto odraslih muškaraca ne konzumira redovito voće i povrće u prehrani, a u negativnom trendu ne zaostaju ni žene s preko 60 posto.
Konzumacija alkohola je prisutna u više od 60 posto odraslih muškaraca i 30 posto žena. Tu su i povišeni krvni tlak kao i povišene masnoće u krvi, koji su visoko zastupljeni rizični čimbenici u općoj populaciji.
