Nakon kontinuiranog pada straha od zaraze od ožujka do svibnja, od lipnja bilježimo stabilan porast straha građana od zaraze koronavirusom. Nakon ponovnog povećanja broja zaraženih, postupno raste i strah od zaraze (od 29,8 posto u lipnju do 32,4 posto u kolovozu).
Ove brojke su više u odnosu na 21,7 posto u svibnju, ali strah je još uvijek manji u odnosu na travanj (36,6 posto) i ožujak (46,4 posto). I dalje pada zadovoljstvo radom Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa te je najniže od početka istraživanja u ožujku, ali njihov rad se kao i do sada smatra pozitivnijim od rada institucija Europske unije u cjelini.
U kolovozu je prosječno zadovoljstvo dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa najniže u odnosu na sva dosadašnja istraživanja: 2,87 naspram 2,94 u srpnju (te 3,15 u lipnju, 3,63 u svibnju, 3,75 u travnju i 4,02 u ožujku).
vezane vijesti
I dalje se rad naših mjerodavnih smatra višim u odnosu na rad institucija Europske unije (2,78). U kolovozu je pomoć EU u suzbijanju epidemije i pomoć u sanaciji štete od potresa procijenjena jednakom (2,82), što je porast za percepciju pomoći pri sanaciji štete od potresa sa 2,61 koliko je iznosila u srpnju. Građani percipiraju utjecaj pandemije COVID-19 podjednako negativno kao i u srpnju i to za sve životne aspekte.
Predviđanje utjecaja epidemije na budućnost građana u slijedećih godinu dana donosi informacije o predviđanju negativnog utjecaja i to na financijsku situaciju (69,9 posto naspram 71,3 posto u srpnju), osobni život (58,4 posto naspram 60,0 posto u srpnju) i zaposlenje (49,1 posto naspram 50,6 posto u srpnju).
I dalje se predviđaju lošiji aspekti života u Hrvatskoj nego u razdoblju prije epidemije. Ponovo se najviše ističu porast javnog duga (91,4 posto), pad gospodarstva općenito (90,7 posto), posljedice za turizam (89 posto), pad zaposlenosti (90,5 posto) te visine plaća (77,9 posto). Građani i dalje predviđaju loš utjecaj pandemije za slobodu kretanja (82 posto), zdravstvo (75,4 posto) i za društveni život (77,4 posto).
Roditelji su najviše zabrinuti oko zaraze djeteta i organizacije brige oko djeteta u slučaju da se i sami zaraze. 76 posto građana smatra kako bi se svi učenici trebali vratiti u škole u slijedećoj školskoj godini. Ipak isključivi odlazak u škole zastupa 44 posto građana dok 45 posto preferira kombinaciju klasične i on line nastave.
Tek nešto više od polovice građana (54 posto) poslalo bi dijete u školu (u slučaju da će imati mogućnost izbora), trećina je neodlučna. Povjerenje u uspješnu organizaciju nove školske godine je slabo - svega trećina građana smatra kako će nadolazeća školska/vrtićka godina biti uspješno organizirana.
Predstojeća organizacija života stavlja pred roditelje nove brige. Najviše su zabrinuti zbog zaraze djeteta koronavirusom (56,6 posto), preko polovice roditelja brine se oko organizacije brige oko djeteta u slučaju da se i sami zaraze (51 posto). Zabrinutost za ostale situacije: organizacija brige o djetetu u slučaju da sam ja u samoizolaciji 49 posto; nepoštivanje epidemioloških mjera u školama/vrtićima 48 posto; dijete je u samoizolaciji, a ja moram na posao 46 posto; organizacija primarne zdravstvene skrbi 42 posto, istodobna nastava i rad od kuće 24 posto.
Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske sredinom kolovoza 2020.
