U svibnju ove godine održani su deveti europski izbori na kojima je više od 420 milijuna građana Europske unije izabralo 751 zastupnika u Europskom parlamentu i od tada je dodatno porasla potpora građana članstvu u EU, čime se treću godinu zaredom nastavljaju odlični rezultati. Gotovo 60 posto građana podupire članstvo svoje zemlje u EU, kako pokazuje istraživanje Eurobarometar objavljeno u utorak
U Hrvatskoj 46 posto građana smatra kako je članstvo u EU dobra stvar, a najviše ih je u dobi od 55+ (48 posto), slijede oni od 40 do 54 godine (46 posto) i od 25 do 39 (44 posto) te od 15 do 24 godine (37 posto). Dok je situacija na razini EU-a obrnuta, mladi od 15 do 24 godine, njih 64 posto, najveći su pobornici članstva svojih država u Uniji, slijede dobne skupine od 25 do 39 i od 40 do 54, a onih od 55+ je 54 posto.
vezane vijesti
Osim iskazane potpore, građani Europske unije zadovoljni su funkcioniranjem demokracije u samoj Uniji, što pokazuje povećanje od tri postotna boda (na 52 posto), a kao razlog tome navode se ovogodišnji izbori, na koje je izašao veći broj birača nego prije pet godina. Također, 56 posto njih dijeli to mišljenje i kad je riječ o vlastitoj zemlji. Kod hrvatskih je građana ipak primjetna razlika u tom segmentu, pa su prema podacima zadovoljniji demokracijom u EU (51 posto), nego u svojoj zemlji (33 posto).
Povećao se i udio ispitanika koji smatraju da je njihov glas u EU važan. Postotak prije izbora iznosio je 49, a poslije 56 posto. Tako u Hrvatskoj većina građana, njih 61 posto, smatra kako je njihov glas važan, kao i da se računa glas njihove zemlje u EU (66 posto), što je porast od devet postotnih bodova u odnosu na veljaču 2019.
Nadalje, europski građani smatraju kako Europski parlament treba imati važniju ulogu u budućnosti pa tako 58 posto ispitanika zagovara utjecajniji parlament, što je porast od sedam postotnih bodova u odnosu na proljeće te najveći rezultat od 2007. Isto smatra 56 posto Hrvata koji su odgovorili kako bi voljeli da Europski parlament ima važniju ulogu.
Kad su u pitanju temeljne vrijednosti koje Europski parlament treba štititi, ispitanici smatraju da su to zaštita ljudskih prava diljem svijeta (48 posto), sloboda govora i solidarnost među članicama EU-a (33 posto) te rodna ravnopravnost.
Klimatske promjene
Svi građani EU-a slažu se kako se zastupnici trebaju baviti borbom protiv klimatskih promjena kao najvažnijim pitanjem (32 posto), slijede borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (31 posto) te borba protiv terorizma i suzbijanje nezaposlenosti (24 posto).
U Hrvatskoj su na prvom mjestu borba protiv siromaštva i društvene isključenosti te suzbijanje nezaposlenosti mladih i ostvarivanje pune zaposlenosti u svim državama EU-a (36 posto), pa uspostavljanje pravih uvjeta za gospodarski rast (29 posto), ulaganje za visokokvalitetno obrazovanje za djecu i buduće generacije (25 posto) i na četvrtom mjestu je borba protiv klimatskih promjena (23 posto).
Svijest o klimatskim promjenama vrlo je visoka, što dokazuje i podatak da većina ispitanika, njih 50 posto, smatra da su klimatske promjene najveći ekološki problem. Slijede onečišćenje zraka (35 posto), onečišćenje mora (31 posto) te porast količine otpada i krčenje šuma (28 posto). Na zadnjem mjestu nalaze se učestale suše ili poplave, gospodarenje kućnim i komunalnim otpadom, ekološke štete uzrokovane turizmom i zagađenje bukom.
Hrvati isto izdvajaju klimatske promjene (38 posto) i onečišćenje zraka (37 posto) kao glavne ekološke probleme. Slijede porast količine otpada (33 posto), onečišćenje rijeka, jezera i podzemnih voda (27 posto), nestašica pitke vode (26 posto) te gospodarenje industrijskim otpadom (25 posto).
