Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom, govorila je o izazovima hrvatske vanjske politike nakon ulaska u Europsku uniju.

Tu je istaknula nekoliko bitnih čimbenika kojima bi se trebalo voditi ubuduće. Naša vanjska politika određena je našim geografskim položajem, smatra ona, i od toga treba krenuti. 'Ključno je formiranje osmišljene politike prema susjedima nakon godina loše, nikakve i pogrešne politike. Naše cilj je trajni mir, a ključ stabilnosti je Bosna i Hercegovina', smatra Pusić. Zatim je nabrojila još neke čimbenike prema kojima se moramo odrediti: politika unutar Europske unije, imigracija, NATO, gospodarska diplomacija i posebni projekti.

U posebnim projektima Pusić vidi iskorištavanje prednosti da govorimo jezikom koji razumije 20 milijuna ljudi i pretvaranje HRT-a i neku vrstu regionalnog BBC-a i revitalizacija Dalmatinskog zaleđa kao hrvatske Provanse. Pusić je i pokudila ponašanje vladajuće koalicije oko referenduma i nastojanja da bas oni budu ti koji će potpisati ugovor o pristupanju s Europskom unijom pritom riskirajući tako velik i važan projekt. 'Kao da je ugovor s EU-om glava prepariranog jelena pa će vječno stajati na zidu stranke koja potpiše taj ugovor', poručila je Pusić.
Neven Mimica (SDP) jedim je dijelom govorio upravo o tome kako oni na proces priprema za ulaza u Europsku uniju gledaju transformacijski, a, prema njegovu mišljenju, HDZ-ov pristup se svodi na zadovoljavanje forme. On je istaknuo kako će Hrvatska nakon ulaska u Europsku uniju biti perfektna članica nakon svega što smo uradili na tom putu. Taj proces je pridonio, kako je rekao, jačanju Hrvatske iznutra kako bi nakon ulaska u EU djelovala kao ravnopravna država koja neće imati problema s konkurencijom. Objasnio je da se transformacija društva i gospodarstva mora nastaviti i nakon ulaska u EU.

Joško Paro, koji je 20 godina radio kao veleposlanik, govorio je o nesnalaženju hrvatske diplomacije u novom vremenu. 'Od 2000. godine značajno se usložnjava hrvatska vanjska politika koju ne prati dovoljno usložnjavanje diplomacije', rekao je Paro. Kako je objasnio, diplomacija je izvidnica koja je plaćena da vidi ono što mi ne možemo vidjeti iz naše zemlje. 'Hrvatska vanjska politika nije dovoljno iskorištavala diplomaciju, a takva je diplomacija najskuplja diplomacija. Svedeni smo na barjak kule', mišljenja je Paro.

Ne postoji vanjska politika koja je besplatna, ali se zato mora znati koga plaćamo i kako se organizira to što plaćamo, poslao je otrovnu strelicu na Zrinjevac Joško Paro, dodavši da su naši diplomati najmanje plaćenu u regiji. 'Europski građani moraju znati tko su ti Hrvati, a mi im to moramo reći kako bismo srušili stereotipe, to košta novaca i to moramo platiti', rekao je dugogodišnji diplomat.

Poručio je i budućim šefovima diplomacije da ustroje modernu diplomatsku službu spremnu za izazove globaliziranog svijeta. 'Najbolji će ulaskom u EU otići u Bruxelles, a morat će raditi s onim što će ostati tu, zatečenim materijalom.'