Europski sud za ljudska prava je 2. prosinca, u predmetu Gordana Getoš-Magdić protiv Republike Hrvatske, većinom glasova presudio da glede uvjeta i trajanja njezina pritvora te prava na razumni rok suđenja nije bilo kršenja članka 5 točke 3 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ali je jednoglasno odlučio da je prekršen članak 5 točke 4 te konvencije, doznaje se u ponedjeljak iz izvora suda.
Presudom se zahtijeva da hrvatska država Gordani Getoš-Magdić u roku od tri mjeseca isplati odštetu od 3000 eura i pristojbe koje bi se mogle zaračunati podnositelju zahtjeva zbog troškova i drugih izdataka.
Gordana Getoš-Magdić je u tužbi tvrdila da joj je uoči suđenja bilo prekršeno pravo na puštanje na slobodu, da razlozi za produžetak pritvora nisu bili relevantni i dostatni te da preispitivanje zakonitosti njezina pritvora nije udovoljavalo zahtjevima članka 5 točke 4 konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, s čime se sud jednoglasno složio.
Članak 5 odnosi se na Pravo na slobodu i sigurnost, a u točki 3 se kaže da "se svatko uhićen ili pritvoren u uvjetima predviđenim stavkom 1c mora u najkraćem roku izvesti pred suca ili pred drugo zakonom određeno tijelo sudbene vlasti, i ima pravo u razumnu roku biti suđen ili pušten na slobodu do suđenja. Puštanje na slobodu može se uvjetovati davanjem jamstva da će ta osoba pristupiti suđenju". Četiri suca su smatrala da po tom članku i spomentu stavku konvencije, Gordani Getoš-Magdić nije bilo prekršeno pravo, a tri suca smatrala su suprotno. Oni su zbog toga zahtijevali da se u presudi izdvoji njihovo mišljenje u kojem se pozivaju i na odluku hrvatskog Ustavnog suda koji je utvrdio da je podnositeljica zahtjeva predugo bila u pritvoru.
Članak 5 točke 4 kaže da "svatko tko je lišen slobode uhićenjem ili pritvaranjem ima pravo pokrenuti sudski postupak u kojem će se brzo odlučiti o zakonitosti njegova pritvaranja ili o njegovu puštanju na slobodu ako je pritvaranje bilo nezakonito". Sud je jednoglasno presudio da je u predmetu Getoš-Magdić prekršen članak 5 točke 4.
Gordana Getoš-Magdić bila je trećeoptužena u slučajevima "selotejp" i "garaža". Prva tužba bila je vezana za pritvor Getoš-Magdić koji je, po njezinu mišljenju, bio nezakonit. Žalba Europskom sudu odnosila se i na to da je Getoš-Magdić bila zadržana u pritvoru 52 sata kad je izvedena pred istražnog suca iako je po zakonu rok od 24 sata. Druga tužba također je vezana uz nezakonito privođenje te na postupak odvjetnika Radoslava Arambašića.
Getoš-Magdić je 2009. osuđena na sedam godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Osijeku.
Europski sud za ljudska prava je međunarodni sud osnovan 1959. sa sjedištem u Strasbourgu. Presuđuje u slučajevima kršenja građanskih i političkih prava sadržanih u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. U gotovo 50 godina doneseno je više od 10.000 presuda koje su obvezujuće. Sud zasjeda u Strasbourgu i prati poštivanje ljudskih prava više od 800 milijuna Europljana u 47 članica Vijeća Europe koje su potvrdile konvenciju.
