Libération tako citira naslove domaćih medija o konačnom pozdravu s Balkanom i poletne izjave lokalnih eurofila. Navodi se da rat na području bivše Jugoslavije djeluje veoma udaljeno te da je Unija primorala Zagreb na izručenje ratnih zločinaca i napuštanje nacionalističke retorike te da se mlada država transformirala u pravnu tvorevinu. U skladu s pozitivnim tonom novinskog članka, a unatoč niskom odazivu na referendum, zaključuje se da su euroskeptici u značajnoj manjini u budućoj novoj državi Unije.

Vijest iz Finske također je interpretirana unutar porasta eurooptimizma. Na predsjedničkim izborima, na kojima se za razliku od ostalih zemalja vodi prava debata o europskim pitanjima, u prvom krugu eliminirana su dva euroskeptična kandidata, centrist Paavo Väyrynen i nacionalist Timo Soini. U drugom krugu natječu se eurofilni konzervativac Sauli Niinistö i kandidat zelenih Pekka Haavisto.

Treća optimistična vijest tiče se oporavka financijskih tržišta. Unatoč tome što je agencija Standard & Poor's snizila kreditni rejting za čak devet zemalja eurozone te unatoč novom sporazumu o monetarnoj disciplini koji očekuje zemlje Unije, reakcija na financijskim tržištima nije bila ni približno loša kao što su neki analitičari predviđali.

Izostanak panike na tržištima naveo je mnoge da posumnjaju u valjanost odluka agencije. Tako Financial Times tvrdi da je S&P loše interpretirao parametre te da je djelovao u pogrešno vrijeme, dok banka Goldman Sachs drži da je prošao najgori val krize eura. Procjene agencija, kao i banaka, ostavljaju, naravno, širok prostor za prosudbu, no eurooptimisti su kao argument o nerazumijevanju europskog tržišta pronašli začudnu činjenicu da, prema novom rejtingu, Italija dijeli istu ocjenu s Peruom.