Nizozemska je među pet zemalja koje još nisu dovršile postupak ratifikacije hrvatskog ugovora, uz Njemačku, Belgiju, Dansku i Sloveniju. Donji dom nizozemskog parlamenta u utorak je raspravljao o ugovoru, a glasovanje se očekuje 5. veljače. Većina zastupnika bila je za hrvatski ulazak, a veći dio onih koji su se pokazali skeptičnima to su bili više zbog 'trenutka' ulaska, zbog pitanja je li on 'vremenski opravdan' s obzirom na ekonomsku i financijsku krizu kroz koju EU prolazi, nego zbog same Hrvatske, kaže veleposlanica.

U toj je raspravi ministar vanjskih poslova Nizozemske Frans Timmermans kazao da je 'stajalište Nizozemske uvijek bilo strogo i pošteno' tijekom hrvatskih pregovora. 'Bili smo strogi tijekom pregovora, a sada je vrijeme da budemo pošteni i kažemo da je, ako je Hrvatska ispunila uvjete, došao trenutak' da može ući u EU, navodi veleposlanica ministrove riječi.

S druge strane, moguće je da će donji dom, Senat, od vlade zatražiti i dodatna pojašnjenja nakon izvješća EK najavljenog za 21. ožujka, kaže veleposlanica. 'Vjerojatno je i očekivano da će Senat sačekati izvješće u ožujku prije nego što održi svoju raspravu što znači da se rasprava u Senatu može očekivati krajem ožujka ili početkom travnja', ali to ovisi o tom domu.

'Mislim da je važno naglasiti da su od prošlog proširenja razvijeni i provedeni novi kriteriji i da je Hrvatska prva zemlja koja je prošla taj vrlo pomni i specifičan proces pregovora, posebno kada se radi o poglavljima 23 i 24. U tom smislu jasno je da je ulazak Hrvatske različit i da je postavio nove standarde', te da je zemlja 'primjer' drugima 'koji su još u redu', kaže ona.

Zanimljivo je da se zasad ne zna, a ovisi o tome kada će Senat završiti proces, hoće li na hrvatski pristupni ugovor potpis staviti kraljica ili kralj, s obzirom da je kraljica Beatrix najavila da će 30. travnja abdicirati u korist svoga sina princa Willema-Alexandera

Ne želeći detaljnije ulaziti u pitanje slovenske ratifikacije, jer je govorila za Hinu netom prije sinoćnjeg sastanka Pusić-Erjavec u Bruxellesu, veleposlanica je izrazila nadu da 'dvije zemlje imaju političke mudrosti naći rješenje koje će biti zadovoljavajuće za obje strane kako bi se premostila ta prepreka u ratifikacijskom procesu', kazala je.

Slovenija je jedina od zemalja koja još nije započela ratifikacijski proces, ali iz izjava prve potpredsjednice vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić i slovenskog šefa diplomacije Karla Erjavca danih nakon njihova sinoćnjeg sastanka u Bruxellesu može se zaključiti da su dvije zemlje blizu rješenja. Ministri su izjavili da je moguće naći rješenje za pitanje Ljubljanske banke tijekom sljedećeg mjeseca, što bi otvorilo put za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu.

Što se tiče otvaranja tržišta rada za hrvatske građane u Nizozemskoj, vlada te zemlje još nema definiranu poziciju, odluka će biti donesena 'u nekom trenutku u lipnju', ali kada se gleda statistika o odlasku hrvatskih građana radi se o 'vrlo skromnim brojkama', a i oni koji odlaze žele to učiniti na kraće razdoblje i vratiti se.

'Ako će se slijediti taj obrazac, to je vrlo skromna emigracija i bit će fokusirana na zemlje u susjedstvu', kaže veleposlanica. Ipak dodaje da je dosad Nizozemska koristila prijelazna razdoblja i nije otvarala tržište rada za nove zemlje EU-a, i to većinom na maksimalnih sedam godina.

Njemačka je jedina od zemalja EU-a koja je dosad jasno rekla da za prve dvije godine nakon ulaska Hrvatske ima namjeru i dalje tražiti radne dozvole za hrvatske građane, a iz Francuske su također došle vijesti kako bi mogla prve dvije godine zatvoriti tržište rada.

Zemlje EU-a imaju pravo na maksimalno sedam godina zatvoriti tržišta rada za nove članice EU-a, po modelu dva plus tri plus dva, s time da zatvaranje prve dvije godine ne trebaju argumentirati, dok je za ostatak vremena potrebno jasno naznačiti razloge. Osim ulaska Hrvatske kojoj bi se eventualno moglo otvoriti tržište rada starih članica, one sljedeće godine očekuju i bugarske i rumunjske radnike kojima 2014. istječe maksimalnih sedam godina od ulaska.

Na ekonomskom planu u Hrvatskoj 'mnogo se još posla treba napraviti'. Veleposlanica ističe da je Hrvatskoj nakon ulaska u EU važno povećati konkurentnost, pozicionirati se na unutarnjem tržištu, te pokušati na njemu pronaći niše. 'Vaše kompanije i proizvođači imat će direktan ulaz na tržište 500 milijuna ljudi: to je jasna korist. Ono što je izazov to je iskoristiti tu korist'.

Kada se radi o ulaganjima, koja su Hrvatskoj nužna da bi ostvarila rast, veleposlanica ističe da je Nizozemska prošle godine bila druga na popisu izravnih stranih ulaganja s ukupno 90 milijuna eura što iznosi 20 posto od ukupnih izravnih stranih ulaganja u Hrvatskoj. Među problemima s kojima se ulagači susreću veleposlanica izdvaja poreznu sigurnost, sigurnost administrativnih odluka i na kraju sigurnost plaćanja.

Nizozemska veleposlanica naglasila je da je njezina zemlja u razdoblju od 2005. davala potporu Hrvatskoj brojnim bilateralnim projektima, u ukupnoj vrijednosti od 27 milijuna eura, a izrazila je i nadu da će ulazak Hrvatska u EU otvoriti nova polja suradnje.

'Nadam se da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju otvoriti nove puteve i područja za suradnju nama kao jednakim partnerima u EU', kaže ona.

Ronner Grubačić naglasila je kao iznimno važan element raspravu o onome što će biti nakon što Hrvatska uđe u EU, na što se u javnosti stavlja manji fokus nego na dnevnopolitička pitanja. Hrvatska će morati biti iznimno dobro pripremljena za sve teme o kojima se raspravlja na svim Vijećima EU-a i imati razrađenu zajedničku poziciju. Uz to, ulazi u Europsku uniju koja je u raspravi o samoj sebi, o tome kako izaći iz ekonomske i finacijske krize. 'Radimo na budućoj arhitekturi kako bi riješili ekonomsku i financijsku krizu, raspravlja se o bankovnoj i monetarnoj uniji', kaže veleposlanica, zaključivši kako će Hrvatska tu morati dati punopravni doprinos.