Hrvatskoj je trebalo deset godina da uđe u Europsku uniju, a samo tri mjeseca da se sukobi s Bruxellesom zbog uhidbenog naloga, stoji u izvještaju agencije France Presse o slučaju Perković
U središtu tog 'suvišnog i besmislenog' spora, kako su ga nazvali analitičari, jest odluka službenog Zagreba da tri dana prije pristupanja Hrvatske Uniji izglasa amandman zakona o provedi europskog uhidbenog naloga te ga ograniči samo na zločine počinjene nakon kolovoza 2002. godine.
S tim je datumom europski uhidbeni nalog u početku i uveden u europske propise, no Bruxelles tvrdi da se datum mora promijeniti da bi bio u skladu sa zakonima Unije. Zagreb je prvotno drsko odbio promjenu zakona, da bi potom djelomično popustio te pritom navukao na sebe ljutnju svog najvećeg saveznika, Njemačke.
'To ozbiljno utječe na kredibilitet Hrvatske kao nove države članice Unije', izjavila je za AFP Višnja Samardžija iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose. 'Tek što smo ušli u Uniju, a već smo se spotaknuli oko pitanja koje spada pod vladavinu prava. Gubitak kredibiliteta ozbiljniji je no suspenzija fondova.'
Navodi se da hrvatski mediji drže da Zagreb odugovlači s izručenjem, jer bi Josip Perkovićnekadašnji član jugoslavenske tajne službe kojeg traži Njemačka zbog umiješanosti u ubojstvo hrvatskog disidenta 1983., mogao raspolagati povjerljivim informacijama o utjecajnim ljudima u Hrvatskoj. Povjesničar Ivo Banac stoga je izjavio: 'Štite svoje biografije, interese i konkretnu moć.'
Hrvatske vlasti odbijaju takve optužbe i tvrde da im je cilj bio zaštiti veterane Domovinskog rata iz devedesetih. Pozivaju se na slučajeve u drugim zemljama Unije, Austriji, Francuskoj, Italiji, Luksemburgu, Sloveniji i Češkoj, koje su u vlastitom zakonodavstvu izmijenile europski uhidbeni nalog.
Spor u kojem Europska komisija tvrdi da je Hrvatska izigrala pruženo povjerenje te da je tijekom pregovora trebala spomenuti promjenu zakona u konačnici je naštetio odnosima Hrvatske sa saveznicom Njemačkom do te mjere da se Angela Merkel nije ukazala na ceremoniji pristupanja u Zagrebu, zaključuje AFP.
Vlada Zorana Milanovića nije samo predmetom kritika iz Bruxellesa, već i dobrog dijela domaće javnosti, medija, koalicijskog partnera i predsjednika Ive Josipovića. 'Ili je naprosto tvrdoglav i želi dokazati da ima pravo, što je politički neodgovorno, ili jednostavno ne može javno reći da nekoga štiti', tvrdi politički analitičar Berto Šalaj o poziciji premijera.
Mnogi u Hrvatskoj smatraju da bi se mlada članica trebala ponašati u skladu s pravilima Unije, iako je, podsjeća se u izvještaju, potpora ulasku u Uniji bila jako blaga. 'Vlada se sada bori za pogrešan cilj, no Unija se prema nama odnosi superiorno kao da nismo zemlja članica. Ne bi se na sličan način odnosili prema Njemačkoj ili Francuskoj', izjavila je službenica Snježana Vukičević.
'Komisija je u poziciji kontrole. Iako Hrvatska ima pravo, trebala je iznijeti snažnije argumente. Sve to djeluje iracionalno', drži analitičar Žarko Puhovski.