Unatoč najnovijem televizijskom spotu i javnom cijepljenju ministra zdravstva Darka Milinovića, većina od prvih 140 tisuća doza cjepiva protiv svinjske gripe ostala je neiskorištena pa nova pošiljka od 80 tisuća doza još nije ni napustila skladište. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na prevenciju protiv virusa H1N1 do danas se odlučilo samo između 15 i 20 tisuća ljudi
'Posljednjih dana cijepi se znatno manje ljudi nego prije, no još u bolnicu stiže 20-ak pacijenata dnevno', rekao je prof. Beus i dodao da se, s obzirom na loš odziv građana na cijepljenje, nada da se svinjska gripa neće ponašati poput španjolske. Nakon prva dva vala u travnju i studenome, može doći i onaj najteži u veljači.
'Sezonska i svinjska gripa mogu napasti zajedno, a to nije dobar scenarij', upozorava prof. Beus. Na cijepljenje su se u većini slučajeva odlučili infektolozi i epidemiolozi.
'Cijepilo se oko 60 posto liječnika, dok ih je gripu preboljelo oko 30 posto', rekao je prof. Antun Beus, ravnatelj Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' i dodao da je među osobljem bolnice koje se odlučilo izbjeći iglu najviše medicinskih sestara i pomoćnog osoblja. Loš odziv na cijepljenje zabilježen je i među ostalim liječnicima pa je, primjerice, u KBC-u Zagreb cijepljeno njih 70-ak.
'Žalosno je da ni liječnici ne vjeruju kolegama epidemiolozima', komentirala je prof. Ira Gjenero Margan, voditeljica epidemiološke službe u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, te dodala da je cijepljenje još u tijeku pa se konačan broj cijepljenih još ne zna. Osim otvorenih bočica cjepiva čija je trajnost jedan dan, zatvorene doze mogu se iskoristiti do studenoga 2010.
'Taj rok trajanja ne mora biti konačan', upozorila je prof. Margan. Kako je riječ o novom proizvodu, duljina djelotvornosti se stalno provjerava, pa je moguće da se i rok trajanja produlji. Nakon isteka roka postoje propisane procedure o zbrinjavanju takvog medicinskog otpada', objasnila je prof. Margan.
Brojne europske zemlje također muku muče s premalim odzivom na cijepljenje, ali i s pitanjem što učiniti s viškovima neiskorištenog cjepiva koje je države stajalo golemih novčanih iznosa. Njemačka je za 80 milijuna stanovnika naručila 50 milijuna doza cjepiva, a cijepljeno je pet milijuna ljudi.
Iako je Berlin otkazao daljnje pošiljke cjepiva, farmaceutske tvrtke kažu da će to cjepivo ipak morati platiti pa se razmišlja da se ono proda zemljama koje ga trebaju ili da se daruje siromašnim zemljama. Španjolska želi proizvođaču vratiti suvišno cjepivo, kako bi se moglo prodavati u ljekarnama ili drugim zemljama, piše Večernji.hr.
