"Najveći dio bilateralne razvojne i humanitarne pomoći u prošloj godini bio je usmjeren na Ukrajinu u ukupnom iznosu od 42,6 milijuna eura, ne uključujući vojnu pomoć", rekao je Lucić predstavljajući u Hrvatskom saboru Izvješće o provedbi službene razvojne pomoći Hrvatske inozemstvu za 2022. godinu.

Naveo je kako se nastavilo s donacijama cjepiva koje su dodijeljene bilateralnim putem kroz multiletarlni mehanizam za dijeljenje cijepiva Covax na što se odnosilo 6,91 posto ukupnog iznosa službene razvojne pomoći.

Poručio je kako Vlada snažno i dosljedno zagovara potrebu suradnje i pružanja pomoći zemljama jugoistočne Europe za koje Hrvatska ima poseban interes. To je napose važno u kontekstu procesa proširenja EU kao i očuvanja hrvatskog naroda i njegovog naslijeđa u tim zemljama.

"Hrvatska snažno podupire razvitak i stabilnost BiH kao i njezin put prema EU", istaknuo je. Također, naveo je da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u prošloj godini nastavilo s organiziranom potporom promicanju hrvatskog jezika i kulture među mladima iz Janjeva u Republici Kosovo.

Tijekom rasprave oporba je pozdravila povećanje bilateralne i multilateralne pomoći ali i ocijenila kako bi u idućem izvješću trebalo navoditi i jesu li sredstva namijenjena za to namjenski utrošena.

"Mora postojati mehanizam da budemo potpuno sigurni da je financijska pomoć zaista i utrošenaa za ono za čega je dana", rekao je Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati). Upozorio je kako razvojnu bilateralnu pomoć, a zaslužile su, nisu dobile Moldavija i Gruzija u kojima su bili oružani sukobi.

Smatra i da se premalo govori o mirnoj reintegraciji što bi trebao biti jedan od hrvatskih brandova jer smo imali uspješnu misiju UN-a u vraćanju okupiranog teritorija a ta iskustva će biti potrebna u Ukrajini, Moldaviji, Gruziji i nekim drugim djelovima svijeta.

Odgovarajući oporbenim zastupnicima vezano uz transparentnost trošenja sredstava razvojne i humanitarne pomoći, Lucić je pojasnio kako su provedbeni partneri obvezni dostavljati financijska izvješća o utrošenim sredstvima pri čemu nadležni resori kontroliraju utrošak sredstava.

Navodeći kako izvješće prikazuje provedbu definiranih strateških ciljeva našeg vanjskopolitičkog djelovanja SDP-ov Arsen Bauk upitao se jesu li ciljevi naše vanjske politike usklađeni s predsjednikom Republike, koji je njezin sukreator. Podsjetio je kako su u zadnjih godinu dana postojala barem dva slučaja u kojima je postojala značajna razlika između ustavom ovlaštenih sukreatora vanjske politike u pozicioniranju zemlje u određenim bitnim pitanjima (slučaj glasovanja u saboru oko pomoći Ukrajini te o rezoluciji Opće skupštine UN-a o humanitarnom prekidu sukoba u Gazi).

Bauk je najavio da će ubuduće inzistirati da se u to izvješće, koje reflektira značajne strateške vanjskopolitičke ciljeve, uključi i predsjednik Republike.

I Dalija Orešković (SSiP) upozorila je na problem da ne postoji sukreiranje vanjske politike ocijenivši kako se iz izvješća ne vidi koji su to strateški ciljevi.

"Još manje je jasno čiji su to ciljevi jer sukreirani nisu", poručila je. Za razliku od njih HDZ-ov Davor Ivo Stier smatra kako to nije tema za raspravu o izvješću o humanitarnoj suradnji. Naveo je i kako se iz njega jasno vide strateški prioriteti naše vanjske politike u kojima postoji potpuno suglasje - BiH i pomoć Ukrajini.